Nekad smo gradili podmornice! Može li se opet pokrenuti brodogradnja?

U emisiji Studio 4 HTV-a o hrvatskoj brodogradnji, njezinoj vojnoj prošlosti i današnjim mogućnostima govorili su brodograđevni inženjer Milivoj Vukman i glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić.

Podmornice projektirane u Zagrebu, građene u Puli, Splitu i Rijeci

Milivoj Vukman podsjetio je da Hrvatska ima dugu i ozbiljnu tradiciju gradnje ratnih brodova i podmornica. Nakon Drugog svjetskog rata u Puli su građene podmornice Sutjeska i Neretva, prema dokumentaciji talijanskog podrijetla pronađenoj u brodogradilištu '3. maj'.

– Nakon toga dolazi do projektiranja u Brodarskom institutu u Zagrebu podmornica klase Heroj. Izgrađene su tri podmornice – Heroj, Junak i Uskok, rekao je Vukman.

Riječ je, dodao je, o podmornicama manjih kapaciteta koje su građene u Splitu šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon te serije, započela je gradnja podmornica klase Sava, dvaju brodova deplasmana oko 900 tona, čija je izgradnja započela početkom sedamdesetih godina.

– Nakon toga dolazi serija diverzantskih ronilica. To su zapravo male podmornice od oko sto tona, vrlo praktične za prijevoz diverzanata i borbenih sastava, pojasnio je.

Na pitanje je li šteta što se to znanje nije sačuvalo do danas, Vukman je rekao da jest. Naveo je da se od zadnje rekonstrukcije male diverzantske podmornice, podmornice Velebit, 1996. - više se ništa nije radilo. Dodao je da se stručni kadar nakon toga raspršio po zapadnoj Europi.

Stručnjaci još postoje, znanje nije nestalo

Govoreći o današnjem stanju, Josip Jurišić naglasio je da, unatoč problemima Brodosplita, stručnjaci nisu nestali. Naveo je da aktualni projekti koji se spominju u medijima, poput novog trajekta za Jadroliniju, policijskog obalnog ophodnog broda i besposadnih plovila, nastaju u hrvatskim projektnim uredima, ponajviše u Rijeci.

– Postoji znanje, postoji nukleus. Inženjerski kadar mogao bi se ponovno formirati. Ne tvrdim da bi se odmah mogla graditi podmornica, ali vjerujem da bi se za godinu ili dvije to moglo ostvariti ako bi postojala potreba, rekao je Jurišić.

Jurišić smatra da bi Hrvatska danas profitirala da je zadržala sve kapacitete, osobito u trenutku kada se Europa intenzivno naoružava. Kazao je: "Kapaciteti i dalje postoje, brodogradilišta postoje. Možda ne možemo odmah graditi, ali možemo servisirati brodove, a znanje nije izgubljeno". 

Dodao je da se novi kadrovi i dalje obrazuju na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Splitu te da studenti terensku nastavu obavljaju i u Brodosplitu. Smatra da bi se u Hrvaskoj moglo ponovno pokrenuti ozbiljnu brodogradnju.

Prijenos znanja mlađim generacijama

Brodograđevni inženjer Milivoj Vukman podsjetio je da samo dvadesetak država u svijetu ima znanje i kapacitete za gradnju ratnih podmornica te da je Hrvatska bila među njima. Naglasio je da je ključni problem bio izostanak narudžbi, zbog čega su stručnjaci – inženjeri i vrhunski radnici – otišli u zapadnoeuropske zemlje tražeći egzistenciju.

Dio tog kadra danas je u mirovini ili više nije živ, no Vukman ističe da još uvijek postoji manji broj ljudi koji bi mogao prenijeti znanje mlađim generacijama, osobito kada bi se krenulo s projektom manje podmornice, poput diverzantske, ili nekog suvremenog projekta srednje veličine.

Podmornice kao muzeji – susjedi su iskoristili priliku

Vukman je upozorio na paradoks da Hrvatska, iako pomorska zemlja koja je gradila podmornice, nema nijedan muzej ratne podmornice. Suprotno tome, Slovenija, Crna Gora i Srbija takve su projekte realizirale. Slovenci su podmornicu uredili i otvorili za posjetitelje, a interes turista je velik.

U Tivtu su izložene podmornice koje privlače posjetitelje, dok Srbija planira sličan projekt u Beogradu. Dio podmornica koje su nekad bile namijenjene Hrvatskoj završio je izvan zemlje ili je devastiran.

Josip Jurišić je rekao je da bi podmornica Velebit mogla postati vrijedan muzejski eksponat u sklopu Muzeja Domovinskog rata u Splitu, gdje se već planira izlaganje vojne tehnike i industrijske baštine. Iako Velebit nije sudjelovao u borbenim djelovanjima, mogao bi predstavljati važno tehnološko dostignuće hrvatske brodogradnje. Sugovornici su uputili apel Hrvatskoj ratnoj mornarici da se podmornica ustupi muzejskoj namjeni.

Vukman je procijenio da bi obnova i prilagodba Velebita za posjetitelje bila znatno jeftinija od nekih sličnih projekata u Hrvatskoj. Budući da je brod očuvan i zaključan, zahvati bi se uglavnom svodili na prilagodbu prostora za siguran obilazak, bez velikih tehničkih intervencija. Smatra da bi takav projekt bio simbolična, ali i stvarna počast brodograditeljima Splita i znanju koje Hrvatska još uvijek ima, ali ga mora odlučiti sačuvati i valorizirati.