Uprava za zatočene i nestale: Tragamo za 1740 nestalih iz Domovinskog rata

Hrvatska 34 godine nakon početka velikosrpske agresije još traga za 1740 osoba, nestalih i smrtno stradalih s nepoznatim mjestom ukopa, od kojih je 328 iz Vukovara, a 451 s područja Vukovarsko-srijemske županije, ističu iz Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja.

- Proces traganja za nestalima jedan je od najsloženijih i najosjetljivijih državnih zadataka te apsolutni prioritet Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja, kaže za Hinu ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko.

Nedostatak vjerodostojnih informacija i izostanak suradnje Srbije

Kao najveći izazov navodi nedostatak vjerodostojnih informacija o mogućim mjestima ukopa posmrtnih ostataka.

- Sve je manje svjedoka, a dio ključne dokumentacije nalazi se u arhivima Republike Srbije, koja ne otvara arhive niti dostavlja podatke o premještanjima posmrtnih ostataka. Takav izostanak suradnje i dalje ostaje bitna prepreka pronalaženju nestalih osoba, objašnjava.

Iz Uprave za nestale kažu da ne vode evidenciju po nacionalnosti te da Hrvatska traga za svim svojim državljanima.

- Među nestalima su i branitelji i civili različitih nacionalnosti, a svi se postupci vode jednako, ističu iz Uprave komentirajući navode po kojima su više od trećine nestalih osobe srpske nacionalnosti.

Dodatan problem Upravi predstavljaju dezinformacije jer troše vrijeme i resurse.

- Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, donesen 2019. u mandatu potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda, definirao je nadležnosti i cjelokupan proces traganja, uključujući mogućnost nagrađivanja osoba koje dostave korisne informacije ili sankcioniranja onih koji ih uskraćuju, kaže Filko.

Sustavna istraživanja i rezultati od 2016. godine

Ističe da je proces traganja intenziviran od 2016. godine, putem suradnje Ministarstva s MUP-om, SOA-om, VSOA-om i Državnim odvjetništvom.

- Od tada do danas istražena je 431 lokacija, što obuhvaća više od milijun četvornih metara terena, kaže.

Dodaje da su tom razdoblju pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 233 osobe, otkriveno je sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica te su održane 63 završne identifikacije s ukupno 323 identificirane osobe.

Istraživanja se provode nakon detaljne analitičke pripreme koja uključuje kartografske prikaze, georadare, satelitske snimke i bespilotne letjelice, a svaka se lokacija razmatra u širem prostornom i vremenskom kontekstu, objašnjava.

Petrovačka dola i Ovčara - simboli upornosti

Posebno zahtjevno istraživanje provodi se na lokaciji Petrovačka dola kod Vukovara, naglašava ravnateljica, gdje su tijekom trogodišnjeg rada u teškim uvjetima pronađeni posmrtni ostaci najmanje 36 žrtava, hrvatskih branitelja i civila.

Analize su pokazale da je riječ o sekundarnoj grobnici, što dodatno potvrđuje razmjere prikrivanja tragova zločina.

Važan je pronalazak masovne grobnice kod Spomen-doma na Ovčari u rujnu 2025., nakon višegodišnjih istraživanja na više od 370.000 četvornih metara terena.

U njoj su pronađeni posmrtni ostaci triju žrtava odvedenih iz vukovarske bolnice, Jean-Michela Nicoliera, Josipa Batarela i Zorislava Gašpara, čiji je identitet potvrđen DNK analizom.

Nastavak rada i poziv obiteljima

U idućem razdoblju Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja terenska istraživanja i ponovne pretrage, uz dodatna ulaganja u tehnologiju, opremu i stručne timove.

UZN ističe da je posebna pozornost posvećena identifikaciji prije ekshumiranih, a još uvijek neidentificiranih posmrtnih ostataka, uz primjenu novih DNK metoda, zbog čega pozivaju obitelji nestalih da, ako to još nisu učinili, daju referentne uzorke krvi.

- Pitanje nestalih jedno je od ključnih mjerila napretka Srbije u pristupanju Europskoj uniji. Istina o žrtvama i suradnja u njihovu pronalasku predstavljaju temelj civilizacijskih, humanih i europskih vrijednosti, poručuje ravnateljica.