20:52 / 08.03.2019.

Autor: P.F./HRT

Neurokirurginja: Zaostajemo u evoluciji razmišljanja populacije

-

-

Foto: - / -

Razvijamo li se kao društvo dovoljno i koliko napredujemo? O ovome su u emisiji Tema dana govorile Dijana Kobas Dešković, direktorica projekta Mamforce i Marta Borić, neurokirurginja.
Žene na upravljačkim pozicijama u hrvatskim tvrtkama prema podacima Zagrebačke burze još uvijek zauzimaju manje od 19%, poduzetnice teže dolaze do kapitala za svoje projekte od muških kolega, broj saborskih zastupnica ne raste nego stagnira, a vijesti pune priče o nasilju nad ženama, do crnih statistika o ubojstvima. 

Razvijamo li se kao društvo dovoljno i koliko napredujemo?

O ovome su u emisiji HRT-a Tema dana govorile Dijana Kobas Dešković, direktorica projekta Mamforce i Marta Borić, neurokirurginja.

- Naočigled problema u poslovnom okruženju nema na prvu. Smatra se da se ravnopravnost podrazumijeva jer smo izrasli i iz takvog društveno-ekonomskog uređenja koje je bilo ranije. Međutim, ono što vidimo, vidimo velike razlike kad dođemo do top pozicija, visokih upravljačkih pozicija, uprava, nadzornih odbora gdje je znatno manje žena. Dodatni problemi s kojima se susreću sve žene su pitanje rodiljnog dopusta, boje se ostati u drugom stanju te ugovori na određeno vrijeme kojih je sve više, rekla je Kobas Dešković.

Neurokirurgija je do prije tri godine bila "rezervirana" samo za muškarce, a onda je Hrvatska dobila prvu neurokirurginju. Jedna od njih sada je i Marta Borić koja je rekla da sada ima više kolegica.

- Ne znam broj, ali nas je sve više i više žena u kirurškim strukama. Presudno je bilo što imamo sve više žena na studiju medicine, a drugo je popustljivost muške populacije u medicini prema nama da nas puste u  kirurške struke, objasnila je sadašnju situaciju Borić.

Hrvatska je, ako gledamo na europskom indeksu rodne ravnopravnosti na 24 mjestu od 28 članica. Ako gledamo svjetski ekonomski forum, kad su prije 11 godina počela mjerenja, Hrvatska je bila na dobrom  16 mjestu. od tada padamo tako da smo sada na 58 mjestu. Nama susjedna Slovenija je već dvije godine u prvih 10, a u Sloveniji ima još puno problema kojih treba riješiti. To onda govori koliko mi imamo toga na čemu trebamo raditi. Kod nas je problem to što se ne radi ništa jer se smatra da smo potpuno ravnopravni pogotovo na tržištu rada, objasnila je Kobas Dešković.

Borić je objasnila neke situacije na poslu.

- Pacijenti mi se još uvijek znaju obratiti sa sestro, ali to ne smatram lošim primjerom, diskriminacijom, nego je to nekakva navika da su sestre više žensko osoblje, a da su liječnici više muško osoblje. To bude na kraju dosta simpatično. To nije ništa loše, svi smo zajedno kolege, radimo isti posao, nadopunjavamo se. Reakcije pacijenata su pozitivne, kad vide ženu kao neurokirurginju. Nisam se susrela s negativnim. Uglavnom je to: "joj kako ste mladi, očekivali smo nekog starijeg". Što se tiče muško-ženske diskriminacije nisam se susrela s time, rekla je neurokirurginja Borić.

Na pitanje što ako na razgovoru za posao žene dobiju pitanje "planirate li imati djecu" Kobas Dešković je rekla da je zakonski riješeno da se to pitanje ne smije postaviti i žene nisu u obvezi odgovoriti na to pitanje.

- No često se žene boje jer žele radnom mjesto pa tako da odgovaraju na takva pitanja, ali nisu u obvezi odgovoriti, rekla je Kobas Dešković.

Na zamolbu da  gošće istaknu neko pitanje rodne ravnopravnosti koje se najhitnije treba rješavati u Hrvatskoj Borić je rekla kako bi to više svela na pitanje evolucije i civilizacije.

- To mi je više kao globalni problem. Nisam se, srećom, nikad susrela s tako nečim, osjećala sam se uvijek ravnopravno. Da se u 21. stoljeću i dalje ističe pitanje žene u muškom zanimanju smatram problemom i nečim što pokazuje naše zaostajanje, ne samo na nekakvim pojedinačnim pitanjima, nego na općenito pitanjem evolucije u razmišljanju populacije. Trebali bismo se više posvetiti edukaciji društva i onda se polako širiti na pojedinačna pitanja ili obrnuto, kako god je lakše, samo da se riješi taj problem, smatra Borić.

Dešković je rekla da smo po ljestvicama o kojima je govorila najlošije rangirani po pitanju nasilja na ženama, nasilja u obitelji, pritajene diskriminacije i seksualne na radnom mjestu.

- Jako je važno pitanje uzora žena i tu nam je važna suradnja s medijima. Jako nam nedostaje  političkom i gospodarskom smislu ženskih uzora, uvjerena je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!