Na tuđem zemljištu izgradili groblje, priveden načelnik Općine Marina

Napetosti u općini Marina kulminirale su večeras ozbiljnim incidentima - došlo je do naguravanja i tučnjave, ima ozlijeđenih i privedenih, a samo deset minuta prije uključenja u televizijsku emisiju "Otvoreno" policija je privela načelnika Antu Mamuta. Dramatični razvoj događaja uslijedio je nakon cjelodnevne napetosti u mjestu.

U Marini je tijekom cijelog dana vladala napeta atmosfera, koja je večeras prerasla u otvoreni sukob. Prema dostupnim informacijama, došlo je do fizičkog obračuna među sudionicima, pri čemu ima i ozlijeđenih osoba.

Policija je intervenirala te privela više osoba kako bi smirila situaciju i uspostavila red.

Podsjetimo, na tuđem zemljištu izgrađena je mrtvačnica, a zatim i privatno groblje u mjestu Mitlo u općini Marina. 

Jukić: Nije vrijeme za prepucavanja, nego za rješenje

Slučaj ilegalnog groblja u Marini dobiva nove dimenzije, osim što je izgrađeno bez dozvola i na spornom zemljištu, potvrđeno je da su već obavljena dva ukopa. Država sada traži rješenje, a među opcijama se spominje i legalizacija, iako zakon jasno zabranjuje privatna groblja.

Ravnatelj Uprave za komunalno gospodarstvo Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tomislav Jukić pozvao je na smirivanje situacije.

- Prije svega bih htio pozvati na smirivanje tenzija. Nije vrijeme za prepucavanja, nego da svi zajedno počnemo raditi na rješavanju ove situacije, rekao je.

Dodaje kako razumije napetosti u maloj sredini, ali ističe da je sada ključno pronaći konkretno rješenje.

Iako se znalo da postoji ilegalno groblje, Jukića je iznenadila jedna činjenica.

- Znao sam da postoji groblje koje je ilegalno, ali me iznenadilo da su već izvršena dva ukopa. To je nešto što nismo očekivali, istaknuo je.

Najavio je i nadzor nad komunalnim sustavom u općini Marina.

Prema dostupnim informacijama, groblje je izgrađeno bez ikakvih građevinskih dozvola, a dodatni problem je vlasništvo zemljišta.

- U zemljišnim knjigama kao vlasnik je upisana treća osoba koja je, čini se, davno preminula. Pitanje je tko je uopće vlasnik te parcele, upozorio je Jukić.

Sumnja se i na nezakonitu prodaju grobnih mjesta.

- Građevinska firma koja je radila grobnice ne može prodavati pravo korištenja grobnog mjesta. To može samo općina ili komunalno poduzeće, naglasio je.

Državni inspektorat već je reagirao i zatvorio groblje, a sada slijedi utvrđivanje svih okolnosti. Jukić navodi da bi, ako je moguće, trebalo pokušati legalizirati situaciju.

- Treba vidjeti je li tamo uopće predviđeno groblje prostornim planom. Ako jest, idealno bi bilo da općina otkupi zemljište ili ide u izvlaštenje, ishodi dozvole i plati kazne, rekao je.

Ipak, upozorava da ništa nije sigurno.

- Ne mogu reći hoće li to biti moguće jer je upitno tko je radio projekt i je li sve u skladu s pravilnicima, dodao je.

"Privatna groblja su zabranjena"

Jukić jasno ističe da zakon ne ostavlja prostor za ovakve slučajeve.

- Ne postoji nikakva opcija da se osnuje privatno groblje u Hrvatskoj. Groblja su komunalna djelatnost i u nadležnosti su lokalne samouprave, naglasio je.

Zanimljivo, ilegalni dio groblja otvoren je samo dva dana prije stupanja na snagu novog zakona 2023. godine.

- Kako se to dogodilo, to je vrlo zanimljiva situacija, dodao je.

Prema Jukićevim riječima, riječ je o presedanu.

- Koliko je meni poznato, ovo je jedini ovakav slučaj u Hrvatskoj, novo groblje izgrađeno bez građevinske dozvole, rekao je.

Pred općinom i nadležnim institucijama sada je složen zadatak.

- Jako puno posla za sve, najviše za općinu. Preskakali su korake i sada će ih morati sve napraviti i platiti kazne. Upitno je hoće li groblje uopće moći ostati na toj lokaciji, zaključio je Jukić.

Sekelj: Groblje kao mjesto poštovanja, a ne improvizacije

Sekelj otvoreno kaže kako ju je situacija iznenadila.

- Moram priznati da je u sredini iz koje dolazim, iz Varaždina, to jednostavno nezamislivo. U ovom sektoru sam od 2007. godine i ovo je prvi takav primjer za koji sam čula. Stvarno sam mislila da je nemoguće da se tako nešto dogodi kod nas, rekla je.

Podsjeća i na standarde koje ima Varaždin.

- Varaždin ima najljepše groblje u Europi, zaštićen je spomenik parkovne arhitekture i osnovano je još 1783. godine, dodala je.

Ističe da groblje nije samo prostor ukopa, nego i važan dio identiteta grada.

- Groblje nije samo mjesto ukopa, ono je mjesto sjećanja i poštovanja. Grad i građani ga održavaju s velikim pijetetom, naglasila je.

Sekelj detaljno opisuje kako izgleda pravilno planiranje groblja, koje uključuje niz stručnih koraka i dugoročnu strategiju.

- Kada su se kapaciteti približili maksimumu, Varaždin je krenuo u sustavno proširenje, dodala je. 

- Išlo se u izradu detaljnog plana uređenja. Izrađivač je bio Arhitektonski fakultet, a plan je donijelo Gradsko vijeće 2008. godine. Predvidio je ukope za sljedećih 30 godina, objasnila je.

Riječ je o projektu koji obuhvaća oko 7,5 hektara, čime ukupna površina groblja doseže 15 hektara.

Plan nije bio samo okviran, već je precizno definirao sve elemente.

- Razrađeni su položaji staza, dimenzije, ukopna mjesta, hortikultura, pa čak i urbana oprema poput klupa i slavina za vodu, rekla je.

Takav pristup omogućuje postupno i kontrolirano širenje.

- Groblje se proširuje fazno, polje po polje. Primjerice, ove godine radimo infrastrukturu za dva nova polja s ukupno 244 grobna mjesta, dodala je.

Vivoda: Rijeka planira krematorij, pokrio bi čak pet županija

Zamjenik gradonačelnice Rijeke Vedran Vivoda priznaje da ga je razvoj događaja iznenadio te ističe da je takvo nešto u uređenim sustavima teško zamislivo.

- Moram priznati da sam začuđen da je do toga uopće došlo. U Rijeci je to apsolutno nezamislivo. Naš sustav je uređen, i pravno kroz odluke Grada i kroz sustav kojim upravlja Komunalno društvo Kozala, rekao je Vivoda, dodajući kako smatra da se takve situacije ne bi smjele događati ni drugdje u Hrvatskoj, rekao je. 

Govoreći o stanju u Rijeci, istaknuo je da grad upravlja s ukupno osam groblja, od kojih je većina već popunjena.

- Sedam groblja su starija i praktički su popunjena. Trenutačno aktivna površina iznosi nešto više od 350 tisuća četvornih metara, dok za proširenje imamo još oko 200 tisuća, uglavnom na Centralnom gradskom groblju na Drenovi, objasnio je.

Kao i u drugim većim gradovima, širenje se provodi postupno.

- Groblje se proširuje fazno, po poljima. Nedavno smo otvorili jedno novo polje s 200 mjesta, dodao je.

Uz pitanje prostora, sve se više otvara i tema kremiranja. Rijeka, kako kaže Vivoda, razmatra mogućnost izgradnje vlastitog krematorija.

- Trenutačno nema službenog projekta, ali smo u fazi inicijalne analize. Danas se kremacije uglavnom obavljaju u Zagrebu, dijelom i u Ljubljani, rekao je.

Prema prvim procjenama, riječki krematorij mogao bi imati širi regionalni značaj.

- Procjene su da bi pokrivao četiri do pet županija, pa čak i dijelove Slovenije, s oko 1.500 do 2.000 kremacija godišnje, što bi zadovoljilo potrebe šire regije, istaknuo je.

Iako je klasični ukop i dalje dominantan, trendovi se polako mijenjaju.

- Još uvijek prevladava klasični ukop, ali vidi se pomak, dijelom zbog nedostatka prostora, a dijelom i zbog cijena, zaključio je Vivoda.

Koliko zapravo košta grobno mjesto? 

Dugoročno planiranje groblja u Hrvatskoj sve je veći izazov, a razlike među gradovima i općinama postaju sve vidljivije. Jukić ističe kako dio lokalnih jedinica ozbiljno pristupa tom pitanju, dok druge zaostaju.

- Naravno da je planiranje neizvjesno, ali vidimo da neke jedinice to rade ozbiljno, a neke ne, rekao je Jukić.

Kao pozitivan primjer naveo je Zadar, gdje je u tijeku izgradnja potpuno novog groblja velikog kapaciteta.

- Tamo se gradi groblje za više od 30 tisuća pokojnika, što bi im trebalo riješiti problem za sljedećih 100 godina, istaknuo je.

Dodaje da i gradovi poput Rijeke i Varaždina planiraju unaprijed, dok manji gradovi često nemaju dovoljno sredstava ili stručnjaka. Ipak, tvrdi da financiranje nije nepremostiva prepreka.

- U pravilu cijenu izgradnje podmire korisnici. Općina ulaže na početku, ali kasnije kroz grobna mjesta vraća sredstva, pojasnio je.

Sekelj ističe da se proširenja groblja planiraju dugoročno i sustavno.

- Grad je već predvidio prostor za proširenje i pokrenuo postupak otkupa zemljišta kako bismo na vrijeme osigurali kapacitete, rekla je.

No upozorava da je prostor u gradovima ograničen, a proces dugotrajan.

- Naš detaljni plan donesen je 2008., a groblje još uvijek širimo fazno, dodala je.

Sekelj je pojasnila i strukturu troškova, koja često nije jasno shvaćena.

- Naknada za dodjelu grobnog mjesta iznosi oko 245 eura i plaća se jednokratno. Time postajete korisnik, ali to nije jedini trošak, rekla je.

Najveći izdaci dolaze kasnije, kod uređenja.

- Za urnu je to oko 1.300 eura, a za zemljani grob najjeftinije varijante kreću od 2.500 eura, dok prosjek ide do 4.000 eura, dodala je.

Slična situacija je i u Rijeci, gdje cijene variraju ovisno o lokaciji i vrsti grobnog mjesta.

- Cijene se kreću od oko 1.300 pa do 10.000 eura, ovisno radi li se o niši ili klasičnom grobnom mjestu, rekao je zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda.

Naglašava i važnu razliku – grobno mjesto se ne kupuje, već daje na korištenje.

- Postoje obveze korisnika. Ako se o grobu ne brine, može se i oduzeti, upozorio je.

Rijeka ima i sustav pomoći za građane slabijeg imovinskog stanja.

- Imamo opće polje gdje Grad financira grobno mjesto, a obitelj plaća samo trošak ukopa. To mjesto je besplatno na 15 godina, nakon čega se posmrtni ostaci premještaju u zajedničku kosturnicu, objasnio je Vivoda.

Gdje se smije prosipati pepeo?

Prakse upravljanja grobljima u Europi znatno se razlikuju, a Hrvatska se po jednom ključnom pitanju izdvaja – pravo korištenja grobnog mjesta u pravilu je trajno. Jukić objašnjava da su u nekim državama pravila bitno drukčija.

- Postoje zemlje gdje se grob dobije na 15, 20 ili 30 godina, nakon čega pravo prestaje. Kod nas smo, zbog tradicije i humanijeg pristupa prema obiteljima, odlučili da to bude trajno, rekao je.

Ipak, postoje iznimke.

- Ako se grobna naknada ne plaća 10 godina i o grobu se ne brine, može se oduzeti pravo korištenja i dodijeliti drugome, dodao je.

Sekelj upozorava da se planiranje groblja danas mora prilagođavati brojnim promjenama u društvu.

- Imamo porast stranih radnika, mijenja se dobna struktura stanovništva, običaji i vjere. Vidjet ćemo hoće li ti ljudi ostati i biti sahranjeni ovdje, rekla je.

Promjene su vidljive i u svakodnevnom funkcioniranju.

- Zadnjih godina bilježimo velik porast količine otpada na grobljima, što znači da moramo povećavati kapacitete i prilagođavati sustav, istaknula je.

Klimatske promjene dodatno kompliciraju situaciju.

- Groblja su zelene površine i klima utječe na njih. Moramo mijenjati nasade, način održavanja i ulagati više u brigu, dodala je.

Zbog svega toga Varaždin već razmišlja o prilagodbi postojećih planova.

- Morat ćemo napraviti reviziju detaljnog plana i prilagoditi ga novim okolnostima, naglasila je.

U Rijeci primjećuju kako se postupno mijenjaju i pogrebne navike građana. Vivoda ističe da je uz modernizaciju sustava nužno pratiti i društvene promjene.

- Moramo uhvatiti korak s vremenom, i kroz digitalizaciju sustava i kroz promjene u običajima građana, rekao je.

Kao primjer navodi nove prakse koje se sve češće koriste.

- Imamo posebno mjesto na groblju za posipanje pepela, što je nešto što građani sve više prakticiraju, dodao je.

Ovo područje nedavno je dodatno regulirano zakonom.

- Odluku o tome gdje se pepeo može prosipati donosi lokalna samouprava. To je novost jer je prije to bilo neuređeno, pa smo imali razne situacije, rekao je Jukić.

Potvrdio je i da je moguće držati urnu kod kuće.

- Urna se može držati u stanu, dodao je.

Sekelj naglašava da bi groblja u budućnosti trebala imati još važniju ulogu u urbanom prostoru.

- Europske smjernice idu prema povećanju zelenih površina, a groblja su često velika betonska područja. Parkovna groblja, poput varaždinskog, mogu biti primjer kako ih pretvoriti u zelenu infrastrukturu, rekla je.

Ističe da veličina varaždinskog groblja govori sama za sebe.

- Naših 15 hektara čini ga većim od svih ostalih parkova u Varaždinu zajedno, zaključila je.

Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku: