Nevladine organizacije traže da se i ruskim dezerterima pruži azil

Šest nevladinih organizacija uputilo je apel Vladi u kojem traže da, osim ukrajinskim izbjeglicama, omogući azil i zaštitu ruskim dezerterima koji bježe iz zemlje nakon odluke o mobilizaciji oko tristo tisuća rezervista.

- Od Vlade tražimo da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu međunarodne zaštite, a na zastupnike u Europskom parlamentu, posebno na veterana obrane Vukovara Predraga Matića Freda, apeliramo da podnesu rezoluciju o pomoći članica EU-a bjeguncima iz Putinove vojske, stoji u apelu koji potpisuju Antifašistička liga RH, DOCUMENTA - centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, I. gimnazija Zagreb te Žene u crnom.

Potpisnici ističu da je završetak rata u Ukrajini svima u interesu, no prije toga potrebno je zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji, koji prosvjeduju još od napada 2014., riskirajući pritom slobodu i vlastite živote.

- Članice EU-a imaju obvezu pružiti međunarodnu zaštitu svakom komu bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu, tvrde nevladine organizacije.

Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno više od 1.500 ljudi, navode nevladine udruge, a mnogi su od njih poslani izravno na ukrajinska ratišta.

Tražeći pomoć za ruske dezertere, potpisnici apela podsjećaju na više desetaka tisuća dezertera iz JNA i srpskih vojski koji su tijekom 1990-ih odbili ratovati u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.

"Prema podacima nevladine organizacije za ljudska prava Žene u crnom iz Srbije, samo 1991. iz Srbije je od rata pobjeglo sto tisuća mladića. Protiv deset tisuća njih vlasti su pokrenule kaznene postupke", navodi se u apelu.