Korlaet: Obeštećenje nakon nevremena ići će brže nego 2023.

Štete nakon prošlotjednog nevremena moći će se prijaviti putem aplikacije kojoj će se moći pristupiti preko mrežnih stranica Grada Zagreba, najavio je Luka Korlaet u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog". Zoran Vakula izjavio je kako je tako dugotrajno puhanje bilo neobično za kontinentalni dio RH i najavio je da će puhati i od utorka do petka, ali na kontinentu većinom manje nego prošlih dana.

Štete od nevremena moći će se prijaviti putem aplikacije

Vrtići rade, neke štete se još otklanjaju. Sve je funkcionalno, rekao je Luka Korlaet, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika, govoreći o posljedica nevremena koje je prošli tjedan zahvatilo zagrebačko područje. Školske zgrade će se pak nastaviti popravljati ovoga tjedna i bit će spremne za nastavu nakon praznika. Najveće su štete na sportskim dvoranama. One mogu biti malo "izvan funkcije" dok nastava počne, dodao je Korlaet i naglasio da će najveći dio štete biti otklonjen. 

Potvrdio je da će od danas biti u funkciji aplikacija putem koje će se moći prijaviti štete. Moći će joj se pristupiti preko mrežnih stranica Grada Zagreba. Vidjet će se link na aplikaciju. Korlaet je naglasio da štetu može prijaviti svatko tko je u trenutku nevremena imao prebivalište u Gradu Zagrebu i da je vlasnik ili suvlasnik te imovine.

- Dalje ćemo vidjeti putem povjerenstva, odnosno vještaka, koja je od tih šteta nastala u nevremenu, dodao je.

Obeštećenje će ići brže nego 2023.

Ista aplikaciji koristila se i 2023., nakon što je također veliko nevrijeme pogodilo zagrebačko područje. Korlaet dodaje da je u odnosu na to vrijeme aplikacija sada malo poboljšana.

Govoreći o štetama koje se mogu prijaviti kazao je da je to uistinu različito - može to npr. biti da nedostaje dio krova, oštećenja na fasadi, procurivanja vode itd. Sigurno će, kaže, obeštećenje ove godine ići brže, a dodao je i kako je bilo prigovora da se 2023. čekalo i do 10 mjeseci. To je bio pionirski pothvat, a sada već imamo aplikaciju i to može ići puno brže, izjavio je zamjenik zagrebačkog gradonačelnika.

Marević: Nevrijeme je zahvatilo 14 županija

Tomislav Marević iz Ravnateljstva civilne zaštite, rekao je da je nevrijeme prošloga tjedna zahvatilo 14 županija, ali ne s istim intenzitetom i posljedicama. Na području Jastrebarskog, kaže, ima još dosta potrebe za saniranjem posljedica štete, na području Saborskog još je nekoliko zaseoka bez struje.

Nema smrtnih slučajeva, ozlijeđenih ima, ali bez nekih većih fatalnih posljedica, istaknuo je Marević.

Situacija je ozbiljna i nije za podcjenjivanje. Za nevrijeme iz 2023. još se može reći da je bilo iznenađenje, nešto novo, ali ovo sada je bilo dugotrajno. Vjetar je puhao više od 30 sati.

- Mi koji živimo u ovim kontinenatalnim prostorima imali smo osjećaj kao da smo bili na moru, na primorju, kad puše bura, dodaje Marević. 

Trebamo se prilagođavati novim ekstremima

Zoran Vakula, meteorolog HRT-a, izjavio je da su se prognoze i upozorenja na žalost ostvarili.

- Vidjelo se nekoliko dana unaprijed što nam prijeti. Na sjevernu Italije stvorila se ciklona koja se selila na Jadran. Vjerojatno se tu stvorila i ciklona "blizanka". Dakle, imali smo područje sniženog tlaka zraka s jedne strane - nad južnom Hrvatskom, a sa sjevera je jačala anticiklona, područje visokog tlaka. Stoga smo na relativno malom prostoru imali veliki gradijent tlaka, i još nagli dotok hladnog zraka sa sjevera Europe, dok je s juga dolazio vlažan zrak. Sve je to rezultiralo oborinama i vjetrovitim prilikama diljem Hrvatske.

- Na Jadranu još to i nije tako neobično, međutim neobično je tako dugotrajno i tako jako puhanje u kontinentalnim krajevima Hrvatske, pogotovo u zapadnim krajevima - u središnjoj i Gorskoj Hrvatskoj. Srećom je istočna Hrvatska, odnosno Slavonija, Baranja i Srijem, ostala ovoga puta pošteđenija. No oborina je bilo posvuda.  Osim vjetra koji je donio nevolje u Zagrebu i ne pretjerano obilne, ali obilnije kiše, valja spomenuti da je bilo i snijega kroz gorsku Hrvatsku. Na Sljemenu je također palo više od 30 cm. Sve to skupa nam nije bilo iznenađenje, ali je trebalo cijeli sustav pokrenuti. Ono što je dobro je što su gotovo sve jedinice radile pravovremeno. Upozorenje je došlo, objavljen je čak i SRUUK što je rijetka pojava u Hrvatskoj. Mi smo do sad SRUUK imali 3-4 puta objavljen. Ljudi su dobili upozorenje na mobilne uređaje što se sprema i mogli su na taj način shvatiti ozbiljnost situacije. Čini mi se da se u tome uspjelo te da je vjerojatno i to jedan od uzroka što nije bilo većih žrtava, kazao je Vakula i dodao da osim sustava SRUUK - upozorenja o opasnim vremenskim pojavama već godinama redovito dolaze i putem HRT METEO - aplikacije za pametne mobilne telefone.

Govoreći o tome je li se u Hrvatskoj već mogla vidjeti ovakva situacija ili je to nešto što se uistinu događa jednom u 100 godina, Vakula je rekao da se prema statističkim analizama može reći kako je nevrijeme prošloga tjedna bilo jako rijedak događaj koji se zaista i događa jednom u 100 godina, pa možda čak i u duljem razdoblju.

- Ono što valja primijetiti je da smo imali oluju u srpnju 2023. godine. Zadnjih desetak godina imali smo tih povremenih jako jakih, odnosno olujnih, pa čak i orkanskih udara vjetra. Iz toga bi valjalo promisliti i na neki drugi način analizirati te podatke te svakako se prilagođavati tim sve češćim i žešćim ekstremima - i oborinama, i pogotovo vjetra na koji u ovim kontinentalnim krajevima Hrvatske nismo navikli. To je sad stvar i arhitekata, i gradnje - i to ne samo gradnje kuća, nego i drveća. Naime naša drveća nisu navikla na tako olujne orkanske udare vjetra. Cijela infrastruktura bi se trebala prilagođavati novim standardima, novim ekstremima na koje nismo navikli, rekao je Vakula.

"SRUUK-ove poruke su dobra namjera za one koji dotad informaciju nisu čuli" 

S obzirom na kritike koje se odnose na to da su poruke SRUUK-a možda stigle prekasno, jer su neki već krenuli u školu ili posao, Marević je kazao da je poruka bila dobra namjera da se informaciju čuju oni koji je još do tada nisu čuli.

- Grad Zagreb i Zagrebačka županija vrlo jasno i precizno su komunicirali da nema škola, a ovo je bilo za svaki slučaj za one koji možda nisu to čuli zbog nekih razloga, rekao je Marević i dodao da se poruka SRUUK-a ne može bađ staviti u kategoriju ranog upozoravanja, to je više kao nekakav "prijateljski kontakt prema građanima", dodao je Marević.

Što se tiče ranog upozoravanja, jasno je propisano tko donosi odluku. Možemo biti zadovoljni kako funkcionira i kako ga imamo, dodao je.

Vakula tvrdi da je poruka SRUUK-a išla već dan prije Primorsko-goranskoj županiji, gospićkom i karlovačkom području zbog vremenskih neprilika, iznimnih za ovo doba godine za to područje.

- Ne treba zaboraviti da osim SRUUK-a, HRT Meteo aplikacija za pametne mobilne telefone također ima sustav upozorenja. Čim meteorolog Državnog hidrometeorološkog zavoda napiše i pošalje u sustav upozorenje za vremenske neprilike, opasne vremenske pojave, taj podatak dolazi i u HRT Meteo i također dolazi notifikacija. Mislim da se nemamo čega sramiti što se tiče tih upozorenja. Stvar je sad samo prilagodbe, što činiti, na koji način se ponašati i to ne samo kratkoročno, nego dugoročno razmišljanje. Možda bi trebalo neki klimatski centar osnovati koji će se baviti sustavno i sa stručnjacima različitih znanosti procjenjivati i davati naputke, davati preporuke za budućnost, da bismo u budućnosti imali što manje ovakvih nevolja, u smislu posljedica nevolja. Mi nećemo spriječiti vremenske neprilike, ali se njima moramo prilagoditi, dodao je Vakula.

"Ove godine u Zagrebu palo je više drveća nego 2023. godine"

Prema procjeni ravnateljice Zrinjevca, ove godine je za vrijeme nevremena na zagrebačkom području palo više drveća nego 2023. godine, kazao je Korlaet, pa je utoliko i veća šteta. Procjenjuje se da je palo više od 1000 stabala. 

Za Park Maksimir kazao je da je stradao jače nego 2023. godine, ali da su stradali i drugi parkovi  - poput Dotrščine, Bundeka. Preporučuje građanima da ne idu u parkove dok se to sve ne očisti. 

Neki su prošlog vikenda išli na Sljeme, što Korlaet smatra neozbiljnim i neodgovornim. Onda je, kaže, i HGSS imao posla. Ponovno je pozvao ljude da ne idu još na Sljeme. 

Na Mirogoju je 200-ak stabala palo, a još toliko ih je oštećeno i morat će biti uklonjeno, rekao je. Očišćeni su putevi između grobnih polja, a sad se čiste sama grobna polja i pojedini grobovi koji su isto oštećeni.

Nekvalitetna ili neprimjerena gradnja?

Odgovarajući na pitanje jesu li oštećeni krovovi na školama rezultat nekvalitetne gradnje ili jednostavno nije više primjeren takav stil gradnje, Korlaet je kazao da tu ima i jednog i drugog. Spomenuo je i pritom krov na školi u Remetama.

- To je jedan ogroman komad lima koji se ponaša kao jedro. To je ventilirano pročelje odnosno krov, kad ispod njega zađe vjetar on ga otpuše poput goleme plahte, to je elementarna fizika. Ali da li bi trebalo mijenjati standarde, vjerojatno da, s obzirom na jačinu vjetra koja će očito biti u nadolazećim godinama i učestalija i još jača. Ali ima tu isto tako i gradnje, koja nije bila solidna, i nadzora, koji nije obavio svoj posao kako treba, rekao je i dodao da još uvijek nije u funkciji poslovna zgrada na Savici, a već joj je odletio komad fasade.

Sutra na Jadranu - olujni udari

Meteorolozi upozoravaju da će sutra biti vjetrovito, ali više na Jadranu. Vakula je rekao da, srećom, u kontinentalnim krajevima neće biti tako vjetrovito kao što smo imali u prošlim danima.

- Svakako valja računati na olujne udare ponovo sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, ali ti olujni udari neće biti toliko jaki i neće biti orkanski kao što ih je bilo prošlih dana. No, problem je što imamo dosta načetih i stabala i infrastrukture i već i taj slabiji vjetar može donijeti nove nevolje. Na Jadranu će biti olujna i orkanska bura, dakle ponovno valja računati na probleme u prometu i prilagođavati se tim nevremenima, slušati informacije ne samo DHMZ-a, nego i Hrvatskog autokluba, te ne kretati na put bez potrebe. Bit će i snijega kroz gorsku Hrvatsku, ali opet, po svim prognostičkim izračunima koji su sada vrlo vjerojatni, neće biti tako žestoko, tako obilno, ni oborine ni vjetra u kontinentalnim krajevima kao što je bilo, istaknuo je Zoran Vakula.

Vatrogasci su proteklih dana imali mnogo posla. U Zagreb je stigla pomoć i iz okolnih županija. Korlaet očekuje da će vatrogasci danas imati malo sporiji tempo. Prošlih dana imali su više od 1500 intervencija. Umorni su, uskočili su im kolege iz drugih gradova - Koprivnice, Daruvara, Varaždina, Čakovca i Petrinje. Pohvalio je i Zrinjevac, Zagrebačke ceste, Čistoću, Vodoopskrbu i odvodnju, ZET i druge.

Vakula je naglasio da nam se redovito, gotovo svake godine, događaju novi ekstremi kojima se treba prilagođavati u budućnosti.  

- Živimo u doba globalnog zatopljenja, klimatskih promjena, naša atmosfera je već desetljećima prezagrijana, kazao je među ostalim Zoran Vakula.