Neznatno poboljšanje financijske pismenosti građana

Prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60 posto, rezultati su istraživanja za ovu godinu predstavljeni danas, a neznatno su bolji u odnosu na posljednje istraživanje iz 2020., kada je prosječna ocjena bila 59 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) predstavile su rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti građana Hrvatske, anketno ispitivanje stanovništva u ožujku ove godine provela je agencija Ipsos na uzorku od 1000 ispitanika od 18 do 79 godina, a provedeno je po metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Ukupna ocjena je kombinacija financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja.

Pritom, usporedba s dva otprije provedena istraživanja, iz 2016. i 2020. godine, pokazuje da financijsko znanje građana kontinuirano raste, sa 60 posto u 2016. na 65 posto u 2020. te na 70 posto ili 4,91 bod od mogućih sedam u 2023. godini.

Bolji rezultat ostvaren je i kod komponente financijskih stavova ili odnosa prema novcu, koji su u ovom istraživanju iznosili 59 posto (2,37 bodova od mogućih četiri), u odnosu na 56 posto u 2020. godini, dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala s 56 na 53 posto, to jest na 4,73 boda od mogućih devet.

Mlađi od 19 godina s najnižom prosječnom ocjenom

Kada se promatra financijska pismenost u cjelini, istraživanje je pokazalo da su mlađi od 19 godina skupina s najnižom prosječnom ocjenom, 10,9, dok najvišu ocjenu imaju oni u dobi od 40 do 49 godina, 12,4, te od 50 do 59 godina, 12,3.

Građani s osnovnim obrazovanjem imali su prosječnu ocjenu 11,2, a s visokim obrazovanjem 13,1.

Prema veličini naselja, ispitanici iz naselja manjih od 3.000 stanovnika imaju najnižu ocjenu, 11,4, a najvišu oni u tri najveća grada, 12,8. Regionalno, ocjena je najniža u Sjevernoj Hrvatskoj, 10,6, a najviša u Zagrebu i okolici, 12,8, a potom u Slavoniji, Banovini, Kordunu i Lici, 12,5.

Da "živi za danas" izjavilo 25 posto građana

Promatrano prema komponentama, najviše ocjene financijskog znanja imaju građani od 40 do 49 godina, 5,1, a najniže mlađi od 20, (4,4) i stariji od 70 (4,2).

Kada je riječ o financijskom ponašanju, mlađi od 19 također imaju najnižu ocjenu, 4,4, a ispitanici u dobi od 40 do 49 godina najvišu, 4,9.

Između ostalog, muškarci imaju nižu ocjenu od žena, 4,5 prema 4,9. Regionalno gledano, Sjeverna Hrvatska ima prosjek od 4,2, Dalmacija 4,4, a s druge strane Slavonija 5,4 te Zagreb i okolica 5,0.

Pritom, u kontekstu financijskog ponašanja, istraživanje je između ostalog pokazalo da 70 posto građana uvijek ili često pažljivo razmisli prije nego nešto kupi, 63 posto ih osobno vodi financije kućanstva i imaju kućni budžet, dok ih 47 posto postavlja dugoročne financijske ciljeve i teži njihovu ostvarenju.

U segmentu odnosa prema novcu opet najnižu ocjenu ima dobna skupina mlađih od 19, (2,0), dok građani u dobi od 50 do 59 godina imaju najvišu ocjenu (2,6).

Pritom, 25 posto građana izjavilo je da živi za danas ne misleći na budućnost, dok 43 posto radi suprotno. Nadalje, 33 posto građana preferira trošiti novac danas nego dugoročno štedjeti, a 34 posto radi suprotno, rezultati su istraživanja koje je u HNB-u predstavio direktor Ipsosa Srđan Dumičić.

Prvi put ove godine izmjerena je i digitalna financijska pismenost, koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanim uz ponašanje u digitalnom svijetu.

Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 4,9 od mogućih 10 bodova, pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja, 2,2 boda od mogućih četiri ili 56 posto, a najlošije u digitalnom znanju, 1,2 boda od tri ili 39 posto.

Vujčić: Osobne financije kao predmet trebaju se uključiti u redovni program škola

Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da je i ovo istraživanje pokazalo značajno poboljšanje financijskog znanja, dok s druge strane to nažalost nije slučaj s financijskim ponašanjem.

- Drugim riječima, ljudi kada i više znaju to neophodno ne znači da se počinju i bolje ponašati i više te odgovornije voditi računa o vlastitim financijama, izjavio je guverner HNB-a.

Ocijenio je da aktivnosti HNB-a na podizanju financijskog znanja pokazuju rezultate, no i da se dalje treba raditi na uvjeravanju ljudi da znanju trebaju prilagoditi i svoje financijsko ponašanje.

Potrebna unaprjeđenja u pogledu ponašanja između ostalog odnose na dugoročna financijska planiranja, pa tako i u pogledu mirovine, kao i vođenje računa o tome koliko se novca troši a koliko štedi.

Vujčić je podsjetio da središnja banka već godinama provodi brojne aktivnosti s ciljem podizanja financijske pismenosti, a u okviru edukacije prošle godine je HNB posjetilo oko osam tisuća učenika, a u prvih pet ovogodišnjih mjeseci njih već 6.300.

Ocijenio je i da je došlo vrijeme da se predmet koji bi se bavio osobnim financijama uključi u redovni program škola.

Žigman: Potrebno poraditi na digitalnoj financijskoj pismenosti

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman ocijenio je da napredak u financijskoj pismenosti ostvaren u prethodnih osam godina pokazuje da ulaganje u taj segment ima smisla.

Primjerice, istaknuo je da građani dobro razumiju da je velika zarada povezana s visokim rizikom. S druge strane, potrebno je poraditi na digitalnoj financijskoj pismenosti, u smislu da se građanima skrene pažnja na to da trebaju provjeriti je li ponuditelj financijske usluge na nekoj digitalnoj platformi registriran kod nekih europskih ili svjetskih regulatora, kako bi prevenirali moguću prijevaru.

Žigman je apostrofirao i važnost edukacije o mirovinama, koju dijelom provode i obvezni mirovinski fondovi, ocijenivši i da je tu napravljen pozitivan pomak, u smislu da građani u većoj mjeri počinju na vrijeme razmišljati o svojoj budućnosti.

Državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić rekao je da je to ministarstvo preuzelo ulogu koordinacije financijske pismenosti 2015. godine, od kada su donesena dva strateška okvira za razvoj tog područja.

Naveo je da su dosadašnji rezultati financijske pismenosti pokazali da Hrvatska blago prednjači u odnosu na druge zemlje jugoistočne Europe, no blago zaostaje u međunarodnom kontekstu.

- To pokazuje da još imamo dosta prostora za razvoj financijske pismenosti, izjavio je Zoričić.

Rekao je da je jedan od najvažnijih ciljeva financijske pismenosti razlikovanje između špekulacije i ulaganja, u tom kontekstu apostrofiravši važnost tzv. narodnih obveznica, koje je upisao velik broj građana, a koje po Zoričićevu mišljenju imaju sve karakteristike kvalitetne investicije.