Ničeno: Imamo jako povoljno stanje sigurnosti u Hrvatskoj

Načelnik Uprave za granicu MUP-a Zoran Ničeno gostovao je u Dnevniku HTV-a. Govorio je o nadzoru državne granice. 

Za nadzor državne granice na rijeci Savi djelatnici granične policije brodsko-posavske odnedavno upotrebljavaju najsuvremenije stacionarne kamere i specijalizirana vozila. Prošle je godine bilo više od 800 ilegalnih prelazaka granice na Savi, 20-ak posto manje nego godinu prije, čemu je pridonijela i upotreba napredne tehnologije.

Ničeno je naglasio kako imamo jako povoljno stanje sigurnosti općenito u Hrvatskoj. 

- Doprinose tome svim našim građanima na korist i mjere koje radimo na zaštiti granice, kontroli granice i kontroli stranaca i tu smo nepopustljivi u smislu da štitimo svoje granice svim mogućim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju. Ministar sad govori o kombinaciji mjera i to je zaista tako, mi smo uz standardne mjere zaštite koje primjenjujemo, neke ophodnje, tehnička oprema na granici, analizom rizika, postavljanje odgovarajućeg broja ispomoći koje šaljemo na graničnu crtu, pridodali i posebno osmišljene zone uz državnu granicu koje u tzv. preventivnim aktivnostima kontroliramo i gdje policiju postavljamo na najvažnije punktove gdje se kreću vozila i ljudi koji su povezani s organiziranim kriminalom, rekao je.

Dobri brojevi i optimizam

Istaknuo je kako su u 16-17 dana ove godine izuzetno dobri brojevi.

- Nije to sad neki veliki broj dana za nekakav uzorak, ali mi se nadamo, jako smo optimistični i zbog informacija koje imamo u međunarodnom razmjenjivanju podataka. Optimistični smo zato što su Bugarska i Rumunija članice Schengena i sada je malo drugačiji način i njihove kontrole nad njihovim granicama. Optimistični smo zato što je neki dan Mađarska i ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo informacije da se ruta ponovo otvara preko Mađarske, rekao je.

Čvrste mjere

Sve je to razlog čvrstih mjera zaštite na hrvatskoj granici i hvatanja kriminalaca.

- Kad imate tako dobre uspjehe preventivne i represivne, 1800 i nešto uhićenih krijumčara, onda organizirani kriminal organizira rute negdje dalje od vas, jer kod nas može imati samo štetu po svoj posao. Dakle, borba protiv te vrste kriminala, organiziranog kriminala koji ne preza, koji ne poštuje ljudska prava, ne poštuje te ljude kojima de facto trguju i koje pokušavaju krijumčariti, najbolja borba za ljudska prava tih ljudi je borba protiv kriminala, naglasio je Ničeno.

U Hrvatsku su prošle godine ukupno vraćene 1.704 osobe iz svih država članica.

- Sve te osobe su u nekom statusu, tražitelji azila. Taj postupak je važeći. Sve te osobe po dolasku, prvenstveno najviše njih u Zračnu luku Zagreb i obrađuju se. Svi identiteti tih osoba se provjeravaju kroz sve dostupne baze podataka i nakon toga ti ljudi bivaju upućeni u centre za tražitelje azila. Oni dođu u centre, ali nakon toga vrlo brzo nestanu. To je ta manjkavost europskog sustava azila koju kriminal nemilosrdno iskorištava. I putem tih lažnih traženja međunarodne zaštite, samo zbog toga da postoji mogućnost slobodnog kretanja, ti ljudi kasnije odlaze u te treće države. Od ovih 1.704, više u Hrvatskoj nema vjerojatno nikoga jer je trenutno u Hrvatskoj na današnji dan oko 605 ljudi smješteno po našim prihvatnim centrima, rekao je. 

Pakt o azilu

2026. godina bi trebala biti nova prekretnica, tada bi trebao stupiti na snagu i krenuti u primjenu pakt o azilu oko kojega su se jako lomila koplja u EU.

- Mi smo napravili akcijski plan, napravili mjere koje trebamo napraviti da bismo ispunili. Mi smo optimistični što se nas tiče, mislimo da je to realno i izvedivo. Mi smo podnijeli i nekakav preliminarni izračun svih troškova koliko bi bilo, s obzirom na to da je sada vrijeme da Europska komisija raspodijeli odgovarajuće sredstva državama članicama po opterećenosti, da se to sve skupa i financira na odgovarajući način. Ako to bude išlo tim zacrtanim tempom kako se planira, mislim da je to realno napraviti, rekao je Ničeno.

Dodao je kako postoje neke države članice koje preispituju svoje odluke i postavljaju pitanja je li solidarnost ispred nacionalne sigurnosti ili te države mogu odlučiti da je nacionalna sigurnost prije solidarnosti, što su vrlo važna pitanja u primjeni toga jer bez principa solidarnosti, cijela Europa ne može provoditi pakt samo u državama na vanjskoj granici.