Ničeno: Policija u 2026. uhitila 326 krijumčara i 53 pomagača

U pokušaju krijumčarenja više osoba na području općine Netretić, četiri su osobe preminule, a dvije teško ozlijeđene. Dok se jedan pacijent oporavlja, drugi je prebačen u jedinicu intenzivnog liječenja.

Koliko su krijumčarske mreže danas sofisticirane i koriste li se sve rizičnijim metodama kako bi zaobišle nadzor? Govori li ovaj slučaj više o kriminalnim mrežama ili o ograničenjima postojećeg sustava azila i kontrole granica? Što se može očekivati od pune primjene europskog pakta o migracijama koja počinje za 5 tjedana? Teme su o kojima se razgovaralo u emisiji "U mreži Prvog".

Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu MUP-a, rekao je kako je na mjestu događaja pronađeno 13 stranih državljana te četiri koja su preminula. Naknadno je iz Slovenije vraćeno još 11 migranata koji su bili u vozilu. Još dvojica imaju teške tjelesne ozljede i trenutačno su u bolnici u Karlovcu.

- Navodno ih je bilo 34. Poznat nam je identitet osobe koje ja upravljala vozilom i intenzivno se traga za njom. Taj teretni prostor je očito bio premalen za sve osobe unutra. Četiri osobe su vjerojatno preminule od gušenja, rekao je dodajući da krijumčar nije hrvatski državljanin.

- Riječ je organiziranom modelu krijumčarenja gdje migrante netko dovede do hrvatske granice i onda prebacuje do Slovenije. Jako puno osoba u tome sudjeluje, dodao je.

Migranti su trenutačno u registracijskom centru i provodi se provjera.

- Pitanje je jesu li svi oni krijumčareni, često u samoj grupi imate i krijumčara. Ako izraze namjeru za međunarodnom zaštitom, bit će preseljni u Porin ili negdje drugdje, a dalje je na njima da podnesu zahtjev, pojasnio je.
 
Istaknuo je da je policija ove godine uhitila 326 krijumčara i 53 pomagača. Radi se o povećanju od 17 posto.

- Što govori da smo učinkoviti, pratimo ta kretanja. Aktivnosti su velike. Imamo dvije različite grupe nezakonitih migranata, prvi koji dolaze raznim putevima od Istanbula do BiH, a drugi koji dolaze u BiH ili Srbiju kao turisti koristeći slobodni vizni režim. U oba slučaja se koriste krijumčari, rekao je Ničeno.

Kazao je i kako na bosanskohercegovačkoj strani "operiraju" bande krijumčara koje napadaju migrante, otimaju im novac i dokumente, otimaju i njih same te traže otkupninu.

- Uglavnom su to vrlo organizirane afganistanske bande, naoružane, rekao je.

Stanko Perica iz Isusovačke službe za izbjeglice rekao je kako migrante na takav opasan pothvat uglavnom tjera siromaštvo.

- Ljudi ne vide drugi izlaz nego bježati. U cijelu priču upliću se krijumčari ljudima koji na tome zarađuju i onda dolazi do ovakvih tragedija, rekao je Perica.

- Trebamo promišljati je li zakonski okvir nešto što treba podržavati bez ikakve rezerve, jer dovodi do ovakve situacije, dodao je.

 Ivan Piteša iz Međunarodne organizacije za migrante smatra da je potrebno raditi na pojmu "dostojanstvenih i odgovornih migracija".

- U zadnjih desetak godina izgubila se razlika između krijumčarenja i trgovina ljudima, a nekad je bila prilično jasna. Jednom kad se osoba nađe u lancu trgovanja ljudima, ona u njemu može biti desetljećima, rekao je Piteša.

Ničeno je rekao kako je ove godine 4096 osoba izrazilo namjeru za azilom, a kad su dovedeni u prihvatilišta za tražitelje azila samo 391 je zapravo podnio zahtjev.

- Što govori da se to koristi samo kao izlika da bi se moglo nesmetano kretati, doći u Hrvatsku, rekao je.

Piteša je naglasio kako su migracija pojava koja postoji oduvijek.

- Riječ je o fenomenu kojim treba upravljati. Tome treba pristupiti multidisciplinarno, država ima jasne zakonske odgovornosti, međutim postoje međunarodni instrumenti koji trebaju diktirati tempo određenih stvari i postupanje. Potrebna je ustrajnost i dosljednost kod upravljanja, naglasio je.