Nisu riješeni ključni problemi provedbe Istanbulske konvencije

Nakon ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskoj učinjeni su brojni pomaci na području rodno uvjetovanog nasilja, ali neki od ključnih problema još nisu riješeni, rekli su sudionici konferencije u Rijeci, u organizaciji udruge SOS Rijeka.

SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava organizirao je konferenciju "Usklađivanje s preporukama GREVIO-a: Dijalog o provedbi Istanbulske konvencije" na kojoj su u petak predstavnici institucija, pravosuđa, akademske zajednice i civilnih organizacija raspravljali o dosadašnjoj implementaciji Konvencije u Hrvatskoj, izazovima u zaštiti žrtava rodno uvjetovanog nasilja te unaprjeđenju sustava podrške.

Lorena Zec iz udruge SOS Rijeka istaknula je da su željeli konferenciju organizirati u Rijeci, u skladu s nastojanjima decentralizacije iskustava i znanja.

- Želimo privući stručnjake iz Zagreba, ojačati lokalne stručnjakinje o rodno uvjetovanom nasilju te prenijeti iskustva, rekla je Zec, naglasivši da im je cilj u otvorenoj i sigurnoj atmosferi govoriti o tome provode li se zaista Istanbulsku konvenciju kako treba.

- Od ratifikacije Konvencije imali smo jedan posjet GREVIO-a, tijela koje nadgleda provedbu Konvencije, a ono je dalo više konkretnih preporuka za poboljšanje sustava, ali se one nisu provele na odgovarajući način, istaknula je Zec.

- Preporuke su se odnosile na probleme u sustavu, načine pomoći žrtvama rodno uvjetovanog nasilja i njegovoj prevencija, dodala je.

Ocijenila je da se mnogo učinilo vezano uz Konvenciju u Hrvatskoj, ali izvješće GREVIO-a pokazuje da zaostajemo u ključnim elementima.

Bez prikupljanja podataka nema analiza i procjene funkcionira li sustav

To se ponajprije odnosi na prikupljanje podataka, bez kojeg nema analiza i procjene funkcionira li sustav. No, nema ni dovoljno komunikacije različitih struktura sustava, kao što su ministarstva i organizacije civilnog društva, a veliki problem je prevencija recidivista jer su vrlo česte situacije da počinitelj ponovno čini nasilje prema partnericama.

- Tu je i pitanje relativno niskih kazni za rodno uvjetovano nasilje, istaknula je Zec. Sad se govori o kažnjavanju nasilja nad policijskom službenicom, a mi takve situacije imamo svaki dan. Muškarci koji su nasilni na grozne načine prema partnericama, vrlo često dobivaju minimalne ili uvjetne kazne, upozorila je.

Odvjetnica i članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije Morena Lekan ustvrdila je da bi se sustav trebao promijeniti u svakom segmentu, kako bi se Istanbulska konvencija provodila na zadovoljavajući način.

- U prvom redu to se odnosi na policiju, sudstvo i zavod za socijalni rad. Najhitnije bi trebalo senzibilizirati sudionike sustava, odnosno bolje educirati sudce i djelatnike zavoda za socijalni rad, jer su često nedovoljno informirani o tome što od nas zahtijeva Istanbulska konvencija, rekla je Lekan.

Na otvaranju konferencije je riječka gradonačelnica Iva Rinčić ocijenila da Grad Rijeka njeguje dobru suradnju s organizacijama civilnog društva koje se bave rodno uvjetovanim nasiljem, te će nastaviti pružati podršku i ubuduće.

- Ovo je tema koja je trajno aktualna, zahtijeva pažnju i pomoć lokalne samouprave, istaknula je.