Nova školska godina, stari problemi: Školstvo između reformi i stvarnosti

Početak nove nastavne godine ponovno je otvorio pitanje stanja hrvatskog obrazovnog sustava i njegove sposobnosti da odgovori na potrebe učenika, nastavnika i roditelja. Nedostatak nastavnika, opterećenost sustava, kvaliteta nastave te učinci provedenih reformi samo su neki od problema s kojima se škole suočavaju.

O tome koliko je hrvatsko školstvo spremno odgovoriti na izazove analiziralo se u emisiji Otvoreno, u kojoj su sudjelovali Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, te Antun Kovačić, predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

Mirosavljević: Različiti razlozi za odgodu upisa

Predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević rekla je da je prvi dan nastavne godine u osnovnim školama prošao bez problema, uz posebno veselje zbog dolaska prvašića.

- Danas je bilo najviše smijeha po našim osnovnim školama jer su prvašići najslađi i svi zapravo s nestrpljenjem čekamo da uđu u naše škole. Problema, koliko ja znam, po terenu nije bilo, osim sreće, veselja i uzbuđenja roditelja i prvašića, navela je.

Dodala je da su se škole za početak nastavne godine pripremale tjednima, pri čemu je jedan od važnih zadataka bio osigurati dovoljan broj zaposlenika i opremiti škole.

Govoreći o odgodama upisa u osnovnu školu, Mirosavljević je istaknula da sve slučajeve ne treba promatrati na isti način. Posebno je važno razlikovati djecu s teškoćama, za koju se odgoda upisa traži iz opravdanih razloga, od slučajeva u kojima roditelji sami procjenjuju da dijete još nije spremno za školu.

- Moramo tu razgraničiti djecu koja su s teškoćama, odnosno djecu koja već prije polaska u školu imaju rješenje. To su, primjerice, djeca s bilo kojom poteškoćom, poput djece s autizmom. Naravno da ti roditelji moraju tražiti odgodu jer nitko drugi osim njih to ne može učiniti, pojašnjava.

S druge strane, dodala je, postoje i roditelji koji zbog nesigurnosti u procjenu spremnosti djeteta odlučuju zatražiti još jednu godinu.

- Imamo i onaj drugi dio djece i roditelja koji iz nekih drugih razloga, možda zbog svoje nesigurnosti, jer nisu sigurni je li dijete spremno za polazak u školu ili nije, daju si još godinu dana. Tako da moramo tu razgraničiti da nisu sve odgode iste u tom kontekstu – postoje neke odgode koje moraju biti po tijeku događaja, a imamo i neke koje su zaista tražene od roditelja.

Karin: Treba ujednačiti kriterije za odgode

Ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin rekao je da je prvi dan nastavne godine prošao bez većih problema te da su škole na vrijeme obavile sve potrebne pripreme.

- Današnji dan bio je naporan za sve nas i, na sreću, prošao je bez ikakvih problema. Pripreme su odrađene dobro, uvijek se neke situacije rješavaju u hodu, ali mislim da je sve dobro pripremljeno i da danas nismo imali nikakvih prigovora bilo koje vrste. Nadamo se da će, po jutru se dan poznaje, i ova školska godina biti uspješna, kazao je.

Govoreći o odgodama upisa u osnovnu školu, Karin je rekao da postoje razlike među županijama i stručnim povjerenstvima u kriterijima za donošenje odluka. 

- Vidjeli smo da postoji razlika po županijama i po stručnim povjerenstvima, odnosno da se ne donose ujednačena rješenja. Zato smo prošlu cijelu godinu angažirali naše drugostupanjske stručne timove koji su išli po županijama i zajedno s njima radili na ujednačavanju kriterija, naveo je.

Istaknuo je da odgode koje preporuči struka treba i dalje omogućiti, ali je upozorio na opterećenost predškolskog sustava zbog djece koja ostaju u njemu.

- Odgode za koje struka kaže da su potrebne, stvarno i trebaju biti odobrene. Ali mislim da je oko 4000 djece koja ostaju u predškolskom odgoju, gdje imamo veće opterećenje, a ne dolaze u škole u kojima imamo manjak učenika. Mislim da je daleko bolje da djeca koja imaju probleme dolaze u sustav u kojem će se s njima stručno raditi i da mogu biti tu, pojašnjava.

Upozorio na potrebu da se odluke o odgodama upisa ujednačeno primjenjuju u svim dijelovima zemlje.

- Trendovi su sada takvi da je broj odgoda smanjen za negdje dva posto, ali bitno nam je da se ujednače kriteriji, poručio je.

Kovačić: Strukovni programi prate potrebe tržišta

Predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Antun Kovačić rekao je da veći interes učenika za strukovne škole već godinama prati potrebe tržišta rada.

- Već godinama imamo veći upis učenika u strukovne škole u odnosu na gimnazije. Iz godine u godinu vidimo da nam na tržištu rada nedostaje radne snage i da su nam potrebni stručni i kvalificirani radnici, istaknuo je.

Kovačić smatra da izbor učenika između strukovnih i gimnazijskih programa odražava različite obrazovne i profesionalne interese.

- Interes djece za strukovna zanimanja pokazuje da postoji potreba za novom radnom snagom. S druge strane, potrebni su nam i učenici koji će nakon gimnazijskih programa nastaviti obrazovanje na visokim učilištima, sveučilištima i studijskim programima. To je svojevrsna prirodna selekcija interesa djece prema tržištu rada ili daljnjem obrazovanju, a najvažnije je da im omogućujemo kvalitetan izbor, navodi.

Govoreći o 17 novih strukovnih programa uvedenih ove godine, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, drvno-ekološki tehničar, tehničar prometne logistike i arhivski tehničar, Kovačić je istaknuo da su oni osmišljeni u skladu s potrebama tržišta rada.

- Neki od tih smjerova svakako su prilagođeni potrebama tržišta rada. U tijeku je uvođenje modularne nastave i reforma strukovnog obrazovanja, a radne skupine koje su izrađivale kurikule i kvalifikacije radile su zajedno s poslodavcima i prema potrebama tržišta rada. Ovi programi nisu nastali preko noći, već su rezultat višegodišnjeg rada stručnjaka iz područja obrazovanja u suradnji s poslodavcima, zaključio je

Turalija: Zbog reforme nastavnici ostaju bez normi

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija rekao je da dio nastavnika novu nastavnu godinu nije dočekao zadovoljan jer su zbog promjena u organizaciji nastave ostali bez cjelovite norme.

- Ne mogu svi nastavnici biti zadovoljni početkom nove nastavne godine jer neki od njih nisu ni ušli u razrede na početku nove nastavne godine. Dogodilo se ono na što smo upozoravali duže vrijeme. Prošle godine su nastavnici bili zaštićeni sporazumom koji je sindikat potpisao s Vladom Republike Hrvatske, a ove godine prepušteni su kadrovskim uvjetima koji su doneseni 31. srpnja, istaknuo je.

Turalija je rekao da su zbog toga i ravnatelji do posljednjih trenutaka morali planirati zaduženja nastavnika, što je, prema njegovim riječima, dovelo do problema s punim normama.

- Imamo nastavnike koji su jednostavno ostali bez cjelovite norme, prvenstveno nastavnici geografije, povijesti, biologije i drugih općih predmeta. U jednoj zagrebačkoj školi tako su dvije nastavnice, izvrsne savjetnice i voditeljice županijskog vijeća, ostale bez potpune norme i proglašene tehnološkim viškom, kazao je.

Kao posebno problematičan primjer izdvojio je nastavnicu geografije koja je, kako je rekao, ovog ljeta osvojila Oscar znanja.

- Jedna od njih, nastavnica geografije, dobila je Oscar znanja ovo ljeto na natjecanju. Dakle, jednostavno, ravnateljima su date prevelike ovlasti. Neki na dobrobit nastavnika pokušavaju pronaći rješenja, a neki koriste ovu situaciju da se riješe nastavnika koji im nisu po volji. To se upravo dogodilo u toj zagrebačkoj školi i tu će sindikat, naravno, reagirati, poručio je.

Smatra da su problemi s normama posljedica nedovoljno promišljenih promjena u strukovnom obrazovanju, upozorivši i na ranija obećanja da reforma neće dovesti do smanjenja normi i otkaza.

- Ako netko planira jedan opći predmet, poput geografije, iz prvog i drugog razreda prebaciti u četvrti razred strukovnih škola, to nema nikakve logike. Bilo je očito već od samog početka da je to nedovoljno promišljeno, apostrofirao je.

Emisiju Otvoreno pogledajte u nastavku: