Nova školska godina, stari problemi: Školstvo između reformi i stvarnosti

Početak nove nastavne godine ponovno je otvorio pitanje stanja hrvatskog obrazovnog sustava i njegove sposobnosti da odgovori na potrebe učenika, nastavnika i roditelja. Nedostatak nastavnika, opterećenost sustava, kvaliteta nastave te učinci provedenih reformi samo su neki od problema s kojima se škole suočavaju.

O tome koliko je hrvatsko školstvo spremno odgovoriti na izazove analiziralo se u emisiji Otvoreno, u kojoj su sudjelovali Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, te Antun Kovačić, predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

Mirosavljević: Različiti razlozi za odgodu upisa

Predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević rekla je da je prvi dan nastavne godine u osnovnim školama prošao bez problema, uz posebno veselje zbog dolaska prvašića.

- Danas je bilo najviše smijeha po našim osnovnim školama jer su prvašići najslađi i svi zapravo s nestrpljenjem čekamo da uđu u naše škole. Problema, koliko ja znam, po terenu nije bilo, osim sreće, veselja i uzbuđenja roditelja i prvašića, navela je.

Dodala je da su se škole za početak nastavne godine pripremale tjednima, pri čemu je jedan od važnih zadataka bio osigurati dovoljan broj zaposlenika i opremiti škole.

Govoreći o odgodama upisa u osnovnu školu, Mirosavljević je istaknula da sve slučajeve ne treba promatrati na isti način. Posebno je važno razlikovati djecu s teškoćama, za koju se odgoda upisa traži iz opravdanih razloga, od slučajeva u kojima roditelji sami procjenjuju da dijete još nije spremno za školu.

- Moramo tu razgraničiti djecu koja su s teškoćama, odnosno djecu koja već prije polaska u školu imaju rješenje. To su, primjerice, djeca s bilo kojom poteškoćom, poput djece s autizmom. Naravno da ti roditelji moraju tražiti odgodu jer nitko drugi osim njih to ne može učiniti, pojašnjava.

S druge strane, dodala je, postoje i roditelji koji zbog nesigurnosti u procjenu spremnosti djeteta odlučuju zatražiti još jednu godinu.

- Imamo i onaj drugi dio djece i roditelja koji iz nekih drugih razloga, možda zbog svoje nesigurnosti, jer nisu sigurni je li dijete spremno za polazak u školu ili nije, daju si još godinu dana. Tako da moramo tu razgraničiti da nisu sve odgode iste u tom kontekstu - postoje neke odgode koje moraju biti po tijeku događaja, a imamo i neke koje su zaista tražene od roditelja.

Karin: Treba ujednačiti kriterije za odgode

Ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin rekao je da je prvi dan nastavne godine prošao bez većih problema te da su škole na vrijeme obavile sve potrebne pripreme.

- Današnji dan bio je naporan za sve nas i, na sreću, prošao je bez ikakvih problema. Pripreme su odrađene dobro, uvijek se neke situacije rješavaju u hodu, ali mislim da je sve dobro pripremljeno i da danas nismo imali nikakvih prigovora bilo koje vrste. Nadamo se da će, ako se po jutru dan poznaje, i ova školska godina biti uspješna, kazao je.

Govoreći o odgodama upisa u osnovnu školu, Karin je rekao da postoje razlike među županijama i stručnim povjerenstvima u kriterijima za donošenje odluka. 

- Vidjeli smo da postoji razlika po županijama i po stručnim povjerenstvima, odnosno da se ne donose ujednačena rješenja. Zato smo prošlu cijelu godinu angažirali naše drugostupanjske stručne timove koji su išli po županijama i zajedno s njima radili na ujednačavanju kriterija, naveo je.

Istaknuo je da odgode koje preporuči struka treba i dalje omogućiti, ali je upozorio na opterećenost predškolskog sustava zbog djece koja ostaju u njemu.

- Odgode za koje struka kaže da su potrebne stvarno trebaju biti odobrene. Ali mislim da oko 4000 djece ostaje u predškolskom odgoju, gdje imamo veće opterećenje, a ne dolaze u škole u kojima imamo manjak učenika. Mislim da je daleko bolje da djeca koja imaju probleme, dođu u sustav, u kojem će se s njima stručno raditi i da mogu biti tu, pojašnjava.

Upozorio na potrebu da se odluke o odgodama upisa ujednačeno primjenjuju u svim dijelovima zemlje.

- Trendovi su sada takvi da je broj odgoda smanjen za negdje dva posto, ali bitno nam je da se ujednače kriteriji, poručio je.

Kovačić: Strukovni programi prate potrebe tržišta

Predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Antun Kovačić rekao je da veći interes učenika za strukovne škole već godinama prati potrebe tržišta rada.

- Već godinama imamo veći upis učenika u strukovne škole u odnosu na gimnazije. Iz godine u godinu vidimo da nam na tržištu rada nedostaje radne snage i da su nam potrebni stručni i kvalificirani radnici, istaknuo je.

Kovačić smatra da izbor učenika između strukovnih i gimnazijskih programa odražava različite obrazovne i profesionalne interese.

- Interes djece za strukovna zanimanja pokazuje da postoji potreba za novom radnom snagom. S druge strane, potrebni su nam i učenici koji će nakon gimnazijskih programa nastaviti obrazovanje na visokim učilištima, sveučilištima i studijskim programima. To je svojevrsna prirodna selekcija interesa djece prema tržištu rada ili daljnjem obrazovanju, a najvažnije je da im omogućujemo kvalitetan izbor, navodi.

Govoreći o 17 novih strukovnih programa uvedenih ove godine, među kojima su kućni majstor - domar, arborist, drvno-ekološki tehničar, tehničar prometne logistike i arhivski tehničar, Kovačić je istaknuo da su oni osmišljeni u skladu s potrebama tržišta rada.

- Neki od tih smjerova svakako su prilagođeni potrebama tržišta rada. U tijeku je uvođenje modularne nastave i reforma strukovnog obrazovanja, a radne skupine koje su izrađivale kurikule i kvalifikacije radile su zajedno s poslodavcima i prema potrebama tržišta rada. Ovi programi nisu nastali preko noći, već su rezultat višegodišnjeg rada stručnjaka iz područja obrazovanja u suradnji s poslodavcima, zaključio je.

Turalija: Zbog reforme nastavnici ostaju bez normi

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija rekao je da dio nastavnika novu nastavnu godinu nije dočekao zadovoljan jer su zbog promjena u organizaciji nastave ostali bez cjelovite norme.

- Ne mogu svi nastavnici biti zadovoljni početkom nove nastavne godine jer neki od njih nisu ni ušli u razrede na početku nove nastavne godine. Dogodilo se ono na što smo upozoravali duže vrijeme. Prošle godine su nastavnici bili zaštićeni sporazumom koji je sindikat potpisao s Vladom Republike Hrvatske, a ove godine prepušteni su kadrovskim uvjetima koji su doneseni 31. srpnja, istaknuo je.

Turalija je rekao da su zbog toga i ravnatelji do posljednjih trenutaka morali planirati zaduženja nastavnika, što je, prema njegovim riječima, dovelo do problema s punim normama.

- Imamo nastavnike koji su jednostavno ostali bez cjelovite norme, prvenstveno nastavnici geografije, povijesti, biologije i drugih općih predmeta. U jednoj zagrebačkoj školi tako su dvije nastavnice, izvrsne savjetnice i voditeljice županijskog vijeća, ostale bez potpune norme i proglašene tehnološkim viškom, kazao je.

Kao posebno problematičan primjer izdvojio je nastavnicu geografije koja je, kako je rekao, ovog ljeta osvojila Oscar znanja.

- Jedna od njih, nastavnica geografije, dobila je Oscar znanja ovo ljeto na natjecanju. Dakle, jednostavno, ravnateljima su date prevelike ovlasti. Neki na dobrobit nastavnika pokušavaju pronaći rješenja, a neki koriste ovu situaciju da se riješe nastavnika koji im nisu po volji. To se upravo dogodilo u toj zagrebačkoj školi i tu će sindikat, naravno, reagirati, poručio je.

Smatra da su problemi s normama posljedica nedovoljno promišljenih promjena u strukovnom obrazovanju, upozorivši i na ranija obećanja da reforma neće dovesti do smanjenja normi i otkaza.

- Ako netko planira jedan opći predmet, poput geografije, iz prvog i drugog razreda prebaciti u četvrti razred strukovnih škola, to nema nikakve logike. Bilo je očito već od samog početka da je to nedovoljno promišljeno, zaključio je.

"Škole bez nastavnika za kratke zamjene"

Jedan od problema s kojima se škole suočavaju je i nedostatak nastavnog kadra, osobito kada je riječ o kratkotrajnim zamjenama.

Predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević kaže da je stalna radna mjesta lakše popuniti, dok veći problem predstavljaju zamjene na nekoliko tjedana ili mjeseci.

- Nije veliki problem kada imate natječaj na neodređeno, odnosno za stalan posao. Tada vam se jave i profesori matematike, osobito u većim gradovima, a sada već polako i u manjim mjestima. Međutim, problem su nam stalne zamjene. Ako je zamjena na godinu dana, to još možemo riješiti, ali kada traje dva ili tri tjedna ili dva mjeseca, tada dolazimo do velikih problema, navela je. Ravnatelji se snalaze na različite načine, preko e-mailova i međusobnom komunikacijom, kako bi pronašli nekoga tko bi mogao uskočiti, pojašnjava.

Mirosavljević pritom odbacuje tezu da ravnatelji namjerno smanjuju satnice nastavnicima, ističući da nastoje pronaći rješenja kako bi zaposlenicima osigurali punu normu.

- Svi ravnatelji, i osnovnih i srednjih škola, pokušavaju biti mađioničari i nastavnicima napuniti tjednu normu. Zašto bi se netko želio riješiti čovjeka? Zaista smatram da je svatko tko radi u školi vrijedan i da svaki naš učitelj i nastavnik daje izniman trud da prođe sve reforme koje moramo provesti, apostrofirala je.

S njom se složio i Karin, koji je i sam bio ravnatelj, istaknuvši da promjene u obrazovanju nužno utječu i na organizaciju rada u školama.

- Bio sam ravnatelj i mogu potvrditi koliko je svakom ravnatelju stalo do radnika i do toga da ga zaduži. Ne može se pokrenuti reforma i očekivati da sve ostane isto. Mora biti određenih promjena u prijelaznom razdoblju. Ali nama je najbitniji interes učenika, odnosno da on ima kvalitetno obrazovanje, poručio je.

Reforme školstva i izazovi njihove provedbe

Govoreći o reformi strukovnog obrazovanja, predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Antun Kovačić istaknuo je da su u izradu novih kurikula bili uključeni brojni nastavnici, kao i poslodavci i stručnjaci iz sustava obrazovanja.

- Velik broj nastavnika sudjelovao je u pripremi novih kurikula i kurikularnih dokumenata. U ovoj reformi nastavnici uistinu nisu zaobiđeni. I općeobrazovni i strukovni dio kreirani su u suradnji s nastavnicima, poslodavcima, savjetnicima i osobama iz ministarstva, naveo je.

Govoreći o cjelodnevnoj školi, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević rekla je da su iskustva škola koje je provode uglavnom pozitivna, ali da njezino širenje ovisi o prostornim uvjetima.

- Škole su zadovoljne onim što su dobile cjelodnevnom školom, od opremanja do izvannastavnih aktivnosti koje učenicima omogućuju jednake uvjete. U tom su kontekstu zadovoljni roditelji, učenici i učitelji. Međutim, dok se ne uvede jedna smjena u sve škole i ne završe potrebne dogradnje i nadogradnje, teško je očekivati da se cjelodnevna škola može uvesti u sve škole, zaključila je.

Na različite uvjete za provedbu reformi upozorio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija, istaknuvši da dio škola nema uvjete za provedbu modularne nastave na predviđeni način.

- Mnoge škole u Hrvatskoj nemaju uvjete za provođenje modularne nastave na onaj način na koji bi ona trebala biti provedena. Predlagali smo da se ona postupno proširi na više regionalnih centara kompetentnosti, ali to nije prihvaćeno. Imamo, zapravo, dva sloja škola, zaključno je poručio.

Karin je odbacio usporedbu modularne nastave i cjelodnevne škole, istaknuvši da za njihovu provedbu nisu potrebni isti uvjeti. Dodao je da je 83 posto učenika već u jednosmjenskoj nastavi, dok je za preostalih 17 posto, među kojima je velik udio učenika u Zagrebu, potrebno osigurati dodatne infrastrukturne uvjete.

- Modularna nastava je u biti način rada, mijenja se paradigma rada i školi se daje više slobode u organizaciji. Za cjelodnevnu školu potrebni su drugačiji uvjeti. Sredstva su osigurana, ali potrebno je još dosta građevinskih zahvata da bi svi učenici mogli ići u jednosmjensku, a time i cjelodnevnu nastavu, zaključio je.

Emisiju Otvoreno pogledajte u nastavku: