Nove tehnologije - kako ostati normalan

Ovisnost o društvenim mrežama, igricama, računalu ili nekim drugim aktivnostima koje se mogu pronaći u virtualnom svijetu ovisnost je novog doba. Možemo je definirati kao pretjeranu uporabu interneta koja narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje teškoće u socijalnom funkcioniranju.

O tome je u emisiji HRT-a "Studio 4" govorila dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Na pitanje kada se može pojaviti ovisnost o internetu, gošća je rekla kako je pojam ovisnosti o internetu novi ili provizorni pojam koji je uzet kao analogan raznim drugim ovisnostima.

- Još uvijek u dijagnostičkim sustavima, psihijatrijskim i onima koji se bave mentalnim zdravljem, službeno ne postoji. Naziva se i različito - pretjerana uporaba, problematična uporaba. Javlja se bez obzira na dob, onda kada korištenje prelazi granice koje su vremenski prevelike. Dijete ne može ostvarivati svoje razvojne zadatke, ne može ostvariti prijateljstvo, loše je u školi, ne bavi se drugim aktivnostima koje su prirodne i normalne za dijete određene dobi. Možemo reći da se ovisnost javlja negdje u pretpubertetsko doba - između 11 i 12 godina, rekla je Gordana Kuterovac Jagodić.

Navela je kako na Dalekom istoku postoje igraonice u kojima odrasli i djeca igraju igrice danju i noću, spavaju ondje. Čak će se i kod nas otvoriti takva igraonica. Ondje zapravo to prelazi u patološko stanje koje zahtijeva da se oni liječe u nekakvim zatvorenim institucijama ili kampovima, objasnila je. Velik dio aktivnosti seli se na internet, društvene mreže i djeci ne možemo zabraniti da se time koriste, rekla je. 

- Mi odrasli novi smo u tom području. Možemo razumjeti kakvo je bilo vrijeme prije toga, a otkad su se rodila današnja djeca postoje te svari kojima se oni koriste na prirodan i intuitivan način. No potrebno im je dati neke smjernice. Bez obzira na to što oni tehnički i tehnološki znaju upravljati tim uređajima, njihova, emocionalna, moralna, socijalna zrelost nije dovoljna da bi razumjeli sve posljedice neodgovornog korištenja tih novih medija, smatra Gordana Kuterovac Jagodić.

Navela je kako pisanje o sebi, izlaganje informacija o sebi, objavljivanje fotografija djeci može poslije naštetiti.

- Djeca nemaju još dovoljno razvijenu perspektivu sebe u budućnosti i ne razumiju da će netko vidjeti njihove smiješne ili provokativne fotografije te da će ih netko godinama poslije možda procjenjivati kao zaposlenika ili studenta pa će ga moći suditi prema tim grijesima iz mladosti, objasnila je.

- Današnja su djeca bombardirana različitim informacijama. Djeca do trećeg, četvrtog razreda gledaju televizor s roditeljima, crtiće ili ostali sadržaj koji možemo kontrolirati. U predadolescenciji ili adolescenciji, oko 12. godine, djeca izlaze iz dnevnog boravka i zadržavaju se više u svojim sobama te gledaju sadržaj koji ne možemo kontrolirati. Važno je da postoje različite mogućnosti da roditelji posreduju. Jedno je restriktivno - gasimo, stavljamo ograničenja, lozinke, no to nije efikasno. Najefikasnije je upozoravati i razgovarati o sadržajima koje smo vidjeli od vijesti, reklama te kritički s djetetom razgovarati, dala je svojevrstan recept kako to staviti pod kontrolu.

Govorila je i o istraživanju kako na djecu utječe pretjerano gledanje i korištenje medija u odnosu na gledanje u budućnost.

- U istraživanju u Zagrebu primijetili smo da djeca koja više gledaju i koriste medije svih vrsta imaju lošiju ideju kako će biti za 20 godina u svijetu, Europi pa čak i u Hrvatskoj, dok za sebe misle da će im budućnost biti dobra. Djeca još ne mogu procjenjivati dobro i loše kao odrasli ljudi kojima je apstraktno mišljenje razvijeno, vjeruju svemu što vide na medijima, rekla je.

- Ne možemo znati što djeca rade na internetu dok nismo s njima. Jedina prava stvar je autoritativni odgoj s ograničenjima i pravilima koja su razumna i zajednički donesena i jedan topli i emocionalni odnos s djetetom. Bitno je povjerenje gdje ćemo moći imati odnos takav da nam dijete može reći neke stvari. Tu nije dobro da moramo znati sve stvari o djetetu, nije dobro da smo previše nametljivi, no važno je stalno upozoravati dijete na opasnosti koje se mogu pojaviti, najbolje su upute da stvari ne izmaknu iz neke normale.

- Djeca koja su socijalno nevješta u stvarnosti su nevješta i u medijima. Djeca koja se vrlo dobro snalaze u stvarnosti vješta su i u novom mediju i zato treba više paziti na sramežljivu djecu koja su socijalno povučena i koja će možda to htjeti nadoknaditi na internetu. Njih će i ondje lakše oni koji su socijalno vješti nadmašiti. Osobito treba paziti na djecu koje koriste medije za zadovoljenje nekih svojih potreba - kao što su potreba za druženjem, neke emocionalne teškoće, kada traže emocionalnu podršku ondje gdje ju ne mogu naći na dobar način, rekla je.

Smatra i da se treba klin klinom izbijati.

- Djeci treba nuditi druge "offline" zanimljive aktivnosti. Sasvim sam sigurna da nema djeteta koji ne voli korisno i lijepo provoditi vrijeme s roditeljem, primjerice da igraju neku društvenu igru. Njima je to retro ili zabavno da igraju igru na ploči, savjetovala je na kraju Gordana Kuterovac Jagodić.