Frane Staničić na čelu Ustavnog suda, Šeparović poslao poruku političarima

Zagrebački profesor pravnih znanosti, ustavni sudac Frane Staničić izabran je za novog predsjednika Ustavnog suda, a za njegovu zamjenicu sutkinja Maša Marochini Zrinski, prije profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci.

Petero sudaca prije izbora napustilo sjednicu

Novi predsjednik i njegova zamjenica stupaju na dužnost 13. listopada, istekom mandata dosadašnjeg predsjednika Miroslava Šeparovića i njegova zamjenika Mate Arlovića. Novo vodstvo Ustavnog suda izabralo je osam ustavnih sudaca, a sjednicu je nakon prihvaćanja dnevnog reda napustilo petero sudaca.

To su Lovorka Kušan, Goran Selanec, Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Biljana Kostadinov, a prema Abramnovićevim riječima u izboru novog predsjednika nisu sudjelovali jer smatraju da je izbor preuranjen.

Abramović je u izjavi novinarima poručio da bi bilo "puno pametnije i oportunije pričekati kako bi se postigao dogovor", te dodao: "Ako se to radi unaprijed, biramo predsjednika za one koji u tome ne mogu sudjelovati".

Šeparović: Ovim izborom pokazuje se snaga Ustavnog suda

Miroslav Šeparović kazao je da se izborom njegova nasljednika i nove zamjenice kao dvoje sudaca različitog svjetonazora, pokazuje snaga te institucije i šalje poruka političarima koji je komentiraju.

Šeparović smatra da je napuštanje sjednice nedopustivo te da se ništa ne bi riješilo da se pričekalo 10 ili 12 dana, jer se u tom roku novi ustavni suci ne mogu izabrati. Predsjednik i zamjenica su, kaže, izabrani s osam glasova, predsjednik u tajnom, a zamjenica u javnom glasovanju.

Kazao je da su posljednjih 20-ak dana trajale intenzivne konsultacije i da su svi znali tko su mogući kandidati.

- Svi su znali da želimo postići balans i poslati poruku, zašto tu poruku neki naši kolege nisu prihvatili meni je to nejasno, ne odobravam to, ali to je na njihovu volju. Ustavni sud mora nastaviti djelovati i obavljati svoje zadaće, kazao je.

Rekao je i da nije imao najavu da bi netko mogao napustiti sjednicu te da su svi na uobičajen način pozive dobili u petak. Ipak, izrazio je nadu da će se tenzije smiriti i da će "kolege shvatiti da smo svi mi ovdje hrvatski ustavni suci, a ne ničiji delegati i predstavnici političkih stranaka ili Sabora" te da će se ključne odluke, kao i u prošlom sazivu, donositi uglavnom s deset sudačkih glasova.

Kazao je i da je u kontekstu Ustavnog suda uvredljivo govoriti o "žetončićima" jer su ustavni suci samostalni i neovisni te njihovim izborom prestaje svaka veza sa strankama koje ih biraju.

Ustvrdio je kako "na Ustavnom sudu ne postoji vladajuća većina", a političarima potučio da će okane Ustavog suda jer na njega neće utjecati. Javnosti je poručio da u Ustavni sud mogu imati povjerenja, iako ga treba kritizirati i učiniti boljim.

Izbor Staničića podijelio političku scenu

Izbor Frane Staničića za predsjednika Ustavnog suda izazvao je različite reakcije. Ivan Malenica (HDZ) naglašava da je postupak proveden u skladu s Ustavom i zakonom te da je Staničić vrstan pravni stručnjak.

Arsen Bauk (SDP) smatra da legitimitet izbora dovodi u pitanje činjenica da su u njemu sudjelovali i suci kojima uskoro istječe mandat. Urša Raukar Gamulin (Možemo!) ocjenjuje da je izbor preuranjen i politički motiviran te da HDZ Ustavni sud tretira kao vlastiti.

Nikola Grmoja (Most) tvrdi da je Sud rezultat dogovora HDZ-a i SDP-a te da služi političkim elitama, a ne građanima. Unatoč kritikama oporbe, vladajući ističu da Ustavni sud ostaje ključna institucija za zaštitu Ustava i prava građana.

Habijan: Odlazak sudaca sa sjednice nije mudar potez

Ministar pravosuđa Damir Habijan komentirao je izbor Frane Staničića za novog predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske.

– Očekujem da se, prije svega, drži Ustava i Ustavnog zakona, kao i svaki drugi ustavni sudac koji je izabran i prisegnuo, rekao je Habijan uoči početka sjednice Predsjedništva HDZ-a.

Osvrnuo se i na odlazak petero sudaca sa sjednice Ustavnog suda tijekom glasanja o izboru novog predsjednika.

– Mislim da nije dobro. Možemo se slagati ili ne slagati, ali Ustavni suci ne bi trebali biti temeljno ili ključno obilježeni ideologijom i svjetonazorom. Živimo u demokraciji, a Ustavni sud kao četvrti stup vlasti trebao bi biti upravo odluka toga. Možemo imati različita stajališta i shvaćanja, pravna prije svega, ali mislim da ovo nije bio neki mudar potez, istaknuo je.

Dodao je kako svatko odgovara za svoje postupke, poručivši da on osobno takav potez ne bi povukao.

Neizvjestnost dogovora i rokovi za izbor sudaca

Troje novih sudaca biraju se zbog toga što 12. listopada istječe mandat aktualnom predsjedniku Miroslavu Šeparoviću, njegovu zamjeniku Mati Arloviću te sucu Goranu Selanecu. Javni poziv za nove suce je u tijeku i trebao bi završiti u petak, a prema dostupnim informacijama do sada su pristigle tek dvije kandidature.

Idućega tjedna kandidati bi trebali biti predstavljeni pred matičnim saborskim Odborom za Ustav. Nakon toga trebale bi uslijediti političke konzultacije, odnosno pokušaj dogovora HDZ-a i oporbe, prije svega SDP-a, s obzirom na to da se u Hrvatskom saboru ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom.

Zbog kratkoće rokova, ali i delikatne političke situacije, vrlo je upitno hoće li se u zadanom roku HDZ i oporba, prije svega SDP uspjeti dogovoriti, odnosno hoće li do 12. listopada uopće biti izabrani novi ustavni suci. U slučaju da se to ne dogodi i da ne budu izabrani, postoji rješenje – tada bi se Šeparoviću, Arloviću i Selanecu mandat produžio za još šest mjeseci.

Ako i ostane na poziciji ustavnog suca, Miroslav Šeparović više neće biti predsjednik Ustavnog suda, jer njegov mandat na toj funkciji traje još samo 12 dana.

Biografije Frane Staničića i Maše Marochini Zrinski

Frane Staničić diplomirao je 2006. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2011. obranivši disertaciju na temu "Razvoj instituta izvlaštenja u Hrvatskoj".

Staničić je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio zaposlen od 2006., najprije kao asistent, zatim viši asistent, docent, izvanredni profesor, a od 2022. kao redoviti profesor na Katedri za upravno pravo.

Od 2021. do izbora za suca Ustavnog suda bio je predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u statusu prodekana.

Maša Marochini Zrinski diplomirala je 2007. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Stupanj magistra znanosti iz ljudskih prava stekla je 2009. na Dundee Faculty of Law (Škotska, Ujedinjeno Kraljevstvo), gdje 2013. stječe i znanstveni stupanj doktora znanosti.

Na građanskom i kaznenom odjelu Općinskog suda u Rijeci volontirala je od 2006. do 2007. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci zaposlena je od 2007., najprije kao asistentica, viša asistentica pa docentica te izvanredna profesorica na Katedri za teoriju prava i države, filozofiju prava, ljudska prava i javnu politiku. Od 2023. bila je predstojnica Zavoda za ljudska prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.