Novi maksimirski stadion užario Zagreb: salve kritika na idejno rješenje

Pobjedničko rješenje za novi stadion na Maksimiru na društvenim je mrežama i internetskim forumima izazvalo veliki val razočaranja i kritika, dok se arhitektonska struka uglavnom pozitivno izrazila o projektu hvaleći njegovu posebnost, ljepotu i jednostavnost, ali i ona ima zamjerki.

Novi stadion: Od vala kritika na internetu do pozitivnog mišljenja struke

Ne prestaju reakcije na novi stadion u Maksimiru, nakon što je jučer predstavljen pobjednički projekt milanskog studija VG13 koji je odabran između 88 prijedloga iz više od 20 zemalja. Kod dijela javnosti idejno rješenje izazvalo je lavinu negativnih reakcija, a dio nezadovoljnih Dinamovih navijača pokrenuo je inicijativu kojom traže opoziv izbora. 

Internetske reakcije građana i navijača na pobjedničko arhitektonsko rješenje novog stadiona na Maksimiru su izrazito negativne. Društvene mreže, forumi i komentari ispod članaka o novom stadionu zapljusnuti su izljevima nezadovoljstva. 

Internet: Val negativnih reakcija i peticija protiv izabranog rada

Online ankete koje su portali pokrenuli nakon što je predstavljen rad milanskog studija VG13 Architects Studio Associato pokazuju da se dizajn većini čitatelja ne sviđa.

Premda nisu reprezentativne, one upućuju na većinsko raspoloženje navijača.

Tako je u anketi 24sata čak 90 posto korisnika odgovorilo da im se stadion ne sviđa, na tportalu 77 posto. Na Jutarnjem je 60 posto čitatelja odabralo najnegativniji ponuđeni odgovor - "uopće mi se ne sviđa", dok još 23 posto smatra da je moglo i bolje. U anketi Indexa oko 79 posto odgovora bilo je negativno. U anketi web-portala HRT-a odgovor "katastrofa" odabralo je 66 posto čitatelja, 17 posto "moglo je bolje", a samo 14 posto "odličan prijedlog".

U komentarima ispod članaka iz brojnih negativnih reakcija kao glavna zamjerka izdvaja se to što stadion ima četiri odvojene i nepovezane tribine s otvorenim kutevima umjesto spojenih, kompaktnih tribina kao u većini modernih stadiona. Mnogi se čude što je odabrano takvo rješenje jer je to bila jedna od glavnih zamjerki i starom stadionu.

Povezano s tim, dobar dio navijača izrazio je strah da će gledatelji, pogotovo oni na rubnim dijelovima tribina, i dalje biti izloženi vjetru, hladnoći i kiši.

Mnogi mu zamjeraju i zastarjeli, hladni brutalistički izgled kojim dominiraju četiri velike betonske pravokutne plohe, a dio navijača upozorava i na akustične nedostatke zbog otvorene forme tribina.

U međuvremenu je pokrenuta i peticija kojom se od HNS-a, Dinama, Grada Zagreba i Vlade RH traži opoziv izbora arhitektonskog rješenja te da se odluka ponovno razmotri i pitanje konačnog izgleda stadiona ponovno otvori. U nekoliko sati potpisalo ju je gotovo 16.000 ljudi. 

Bobanu se sviđa

Zagreb ga je sanjao desetljećima, a sad kad je napokon odabrano idejno rješenje za novi stadion u Maksimiru - mnogi zazivaju da se od posla odustane. Prvi čovjek Dinama - jasan. 

- To je uvijek tako kad se grade ovakve stvari. Mi moramo biti hrabri i živjet s našim posljedicama. U ovom slučaju ja mislim da će posljedice biti briljantne, rekao je jučer predsjednik GNK Dinamo Zvonimir Boban.

No mnogi se ne slažu. Čim je rješenje predstavljeno, vatreni dinamovac Lovro Naglić iz Borovja na internetu je pokrenuo peticiju protiv ovakvog Maksimira. U samo nekoliko sati skupio je više tisuća potpisa. 

-  Apsolutno vjerujem da se peticijom može zaustaviti ova odluka i iskreno se nadam da to neće biti jedini način pritiska na ljude koji odlučuju o tom stadionu. Na kraju krajeva stadion se gradi za nas navijače, kazao je Lovro Naglić, inicijator online peticije "NE! gradnji stadiona u Maksimiru po postojećem rješenju".

Osim što su se zbog novog idejnog rješenja usijale društvene mreže, kojima kruži niz šaljivih dosjetki na račun budućeg izgleda, maksimirski stadion je tema broj 1 i na zagrebačkim ulicama:

- Fantastičan je za one koji ne znaju što je arhitektura. Za mene je katastrofa. 

- Katastrofa da, katastrofa. Onaj prvi pogled je bio šok i nevjerica. Ono, ne možeš vjerovati. Kome se to sviđa uopće?

- Meni se sviđa taj robusni dio. Podsjeća na te engleske stadione, blizu je publika. Za mene je to dobar projekt. 

- Nemam neko mišljenje s obzirom da nisam arhitekta, ali kao običan građanin mislim da ipak to nije primjereno za stadion jednog velikog kluba kao što je Dinamo, izjave su građana.

Oko novog Maksimira podijeljena mišljenja

A za Dinamo je obiteljski vezan zagrebački arhitekt Otto Barić pa o odabranom idejnom rješenju kaže - iz njega govore dva srca. 

- Kao arhitekt mi je ok, a kao navijač mislim da smo mogli bolje, kazao je.

Barić, koji je i sam ponudio rješenje na natječaju, smatra da se u pobjedničkom radu ne prepoznaje pravi zagrebački duh. Usto, ne slaže se s tezama da će novi stadion biti globalno unikatan. 

- Pedesetih, šezdesetih godina prošlog stoljeća baš kad je brutalizam bio na vrhuncu su se upravo tako radili stadioni. Svaki engleski stadion prve lige je 1955., 1965. godine bio s 4 tribine koje su išle do terena, istaknuo je.

A na političkom terenu o rješenju u kojem ljuti rivali Možemo i HDZ sad igraju u istom timu - očekivano. Partneri u projektu odluku brane, ostali kritiziraju. 

- Obično je prvo veliki otpor, bilo je tako i u Parizu s piramidom prije 40 godina, ako se ne varam veliki su prosvjedi bili. Mislim da bismo svi zajedno trebali pričekati šira obrazloženja što nam taj stadion donosi, rekla je Urša Raukar Gamulin (Možemo!).

- struka je predložila, dajmo malo struci vremena neka proba to organizirati. Građani imaju svoje mišljenje o tome i oni su ga kanalizirali i mi to kao jedan od sudionika u tom procesu osluškujemo što se dešava, istaknuo je Krunoslav Katičić (HDZ).

- Meni se osobno izgled stadiona ne sviđa. Očekivao sam zatvoreni krov sa svih strana. Nadam se da postoje mogućnosti vizualne i funkcionalne korekcije, naveo je Matej Mišić (SDP).

- To je jedan socijalistički stadion sa četiri odvojene tribine i mislim ova objašnjenja od gospodina Bobana da ne želimo reciklažu, mislim Minchen želi reciklažu, kazao je Igor Peternel (DOMiNO).

- Ne samo da sam navijač Dinama nego sam i igrao u Dinamu. Mislim da se neće ne uvažiti mišljenja navijača, koji itekako imaju nešto za reći po ovom pitanju, smatra Zvonimir Troskot (Most).

A navijači - članovi kluba idućeg će tjedna na Maksimiru o izabranom rješenju moći oči u oči razgovarati s prvim čovjekom Dinama - Zvonimirom Bobanom.

Fabijanić: Nema šanse da natječaj bude poništen

S druge strane, arhitekt Nenad Fabijanić, član Ocjenjivačkog suda međunarodnog natječaja za idejno rješenje stadiona Maksimir i SRC-a Svetice, ocijenio je da nema nikakvih šansi da natječaj bude poništen. 

Pojasnio je da to teoretski jedino može učiniti investitor jer je  vlasnik zemljišta država, a investitor Grad Zagreb, dok sami arhitekti, uključujući članove žirija, tu ovlast nemaju.

Upitao je i kakvo znanje o arhitekturi i arhitektonskim natječajima uopće imaju kritičari, s obzirom na to da izložba svih 88 pristiglih radova tek slijedi.

- Neka onda pogledaju što smo radili, neka prisustvuju stručnim skupovima na kojima se o tome raspravlja, poručio je.

Posebno se osvrnuo na kritike vezane uz krov stadiona, boju te otvorene i zatvorene arhitektonske kutove, kao i da su tribine stadiona premalo udaljene od igrališta, zbog čega bi navodno "petarde mogle letjeti direktno u igrače", ocijenivši takve tehničke primjedbe besmislenima.

- Bilo bi to prvi put u 200 godina arhitektonskih natječaja da se zbog galame koja traje 24 sata poništi natječaj koji je ovako dragocjen, ovako važan i ovako ozbiljan, rekao je Fabijanić Hini, ocijenivši argumente kritičara "potpuno neargumentiranima" i temeljenima na individualnom osjećaju, bez ikakve veze sa strukom.

Naveo je da bi reakcija bila ista da je odabran bilo koji od 88 pristiglih radova, ocijenivši da korijeni nezadovoljstva leže u sasvim drugom području. 

Pedišić: Ikonografski vrlo lijepo

Arhitekt Vedran Pedišić Hini je rekao da je prvonagrađeno idejno rješenje stadiona u Maksimiru "ikonografski vrlo lijepo". Istaknuo je jednostavnost njegove arhitekture: od tribina do dijelova koji podupiru konstrukciju.

- Sve je vrlo esencijalno i jednostavno postavljeno, kazao je.

Objasnio je da je natječajni program bio specifičan jer je bilo zadano da tribina namijenjena navijačima bude drukčije koncipirana od ostalih dijelova. Smatra da je prvonagrađeni rad tome pristupio logično, različito tretirajući strane tribina.

Podjelom cjelovite tribine na više segmenata otvoreni su i pogledi prema maksimirskoj šumi, rekao je, dodajući da su kutovi stadiona u funkcionalnom smislu najslabije pozicije za gledatelje. "U tom kontekstu mislim da je struktura dobra", ocijenio je.

Kao manu prvonagrađenog rada izdvojio je urbanizam. Smatra da bi tako velik stadion trebao imati pristup sa što više strana, dok pomoćni stadion smješten na istočnoj strani, prema njegovu mišljenju, blokira pristup toj strani. Pritom je istaknuo da je istočna tribina jednako velika kao zapadna.

- Mislim da taj urbanistički segment nije najbolje pogođen, rekao je.

Dodao je da su drugi dijelovi vrlo pristojni u kontekstu urbanizma.

Komentirajući prigovore da rješenje neće stvoriti "navijačko grotlo", Pedišić je rekao da je to relativan pojam. Upozorio je na zadani financijski okvir stadiona te ocijenio da bi za drukčije oblikovanje grotla trebalo izvesti dijelove koji programski nisu mogući. Dodao je da se grotlo može ostvariti i u predloženom rješenju.

Posebnom kvalitetom smatra to što prvonagrađeni rad ne izgleda kao kopija nekog već izvedenog stadiona.

- Jednostavno je drugačiji, jedinstven je i pripada mjestu, rekao je Pedišić.

Geber: Zanimljivo rješenje, ali potencijal je ograničen

Kritičniji je bio arhitekt Damjan Geber koji je ocijenio da razlozi žirija za odabir, prije svega različitost od uobičajenih nogometnih arena i nastavak na tradiciju dosadašnjeg stadiona, ograničavaju potencijal koji je takav objekt mogao donijeti gradu i državi na globalnoj sceni.

Naveo je da je velika većina drugih kvalitetnih, nenagrađenih radova renomiranih studija bila oblikovana kao zatvoreni volumen. To je pristup koji je, prema njegovim riječima, u svijetu prihvaćen s razlogom, ne samo zbog arhitektonske atraktivnosti nego i zbog doživljaja sportskih sadržaja koji se u takvim objektima odvijaju.

- Bojim se da se žiri prilikom odabira pobjedničkog rada vodio preuskim arhitektonskim smjernicama i željom da Zagreb pod svaku cijenu dobije nešto potpuno drugačije od globalnih standarda za suvremene stadione, ocijenio je Geber.

Dodao je da je pobjednički projekt arhitektonski zanimljivo rješenje, ali da nije siguran hoće li se njime iskoristiti potencijal koji slični objekti u drugim gradovima donose doživljaju grada, zajednici i brendiranju sporta i destinacije. 

Istaknuo je da sportske arene sve više postaju mjesta imerzivnog doživljaja i spektakla, u kojem elementi poput atmosfere, digitalnih videosadržaja, zvuka i estetike preuzimaju primat, ocijenivši da klasične, odvojene tribine, poput četiri predviđene u ovom rješenju, teško mogu zadovoljiti takve, sve veće potrebe u budućnosti.