Novi sustav naplate cestarina trebao bi povećati protočnost prometa

Za malo više od godinu dana trebao bi zaživjeti novi sustav naplate cestarina kojim bi se trebala povećati protočnost na naplatnim postajama. O tome, ali i kako povećati sigurnost prometa na cestama i na moru u "Studiju 4" govorio je prometni stručnjak Željko Marušić.

- Novi sustav naplate cestarina uvest će više reda, a direktiva je i EU-a da naplata bude razmjerna korištenju i ovo je sustav koji može pridonijeti kvalitetnijem prometu na našim autocestama. To bi trebalo povezati s naplatom na svim cestama tako da se korištenje svih cesta plaća razmjerno korištenju, rekao je Željko Marušić i naglasio da sustav kontrole i nadzor na autocestama moraju biti umreženi sa sustavom sigurnosti cestovnog prometa.

- Moramo uvesti mjere koje će povećati sigurnost, a to znači da se sve devijacije u prometu koje se zabilježe kamerama, bilježe u sustav i da oni koji to rade budu kažnjeni, kaže. 

Marušić predlaže da se kamere uvedene na autocestama umreže s MUP-om i da prekršaji koji se zabilježe budu sankcionirani. Izvjesnost kažnjavanja je najveći doprinos sigurnosti prometa, smatra.

Kažnjavanje svih koji grubo krše pravila

Imamo tehnologiju koja nedvosmisleno može identificirati vozača koji vozi 200 km/h kroz tunel i apsurdno je da HAC to zabilježi i da to ne bude u sustavu kažnjavanja, istaknuo je i uputio apel da se sustav nadogradi tako da svi oni koji prekrše prometne propise budu i kažnjeni. Kršenje prometnih propisa, uz umor, najveći je generator svih problema u prometu, ističe.

Novi model naplate cestarina

Prema novom modelu naplate cestarina, zamišljeno je da više neće biti zaustavljanja na naplatnim postajama i trebala bi se povećati protočnost vozila.

- To će omogućiti direktnu naplatu usluge bez zaustavljanja. Naplatne postaje uz to što su stvarale gužve, što je bilo negativno, imale su funkciju i kontrole prometa, odnosno prigušenja prometnih tokova, kaže Marušić.

- Imali smo prigušenje prometnog toka na Bregani. Često sam kritizirao slovensku stranu koja je blokirala protočnost na našoj autocesti, ali time je poboljšavala protočnost na autocesti A1. Onog trenutka kad se otvore prometni čepovi na granicama i naplatnim postajama, tada nastaju zagušenja na prometnicama koje imaju nedovoljan kapacitet, rekao je i dodao da imamo problem s autocestom A1 od Zagreba do Karlovca i ako uđe dvostruko više prometa, nego što autocesta može propustiti, gužve su neminovne.

- Moramo paralelno intenzivirati mjere da što prije povećamo protočnost od Zagreba do Bosiljeva, odnosno Karlovca, upozorava Marušić. Tada će biti vidljivi efekti poboljšanja naplate i ulaska u šengenski prostor, smatra.

- Moramo motivirati naše građane, koji moraju biti svjesni da profitiramo od turizma, da ne opterećuju autoceste ako ne moraju te da se koriste prijevozom autobusom, odnosno izbjegavaju vožnju vikendom, ako nije nužna, kaže.

Gust promet i na moru

Boljim gospodarenjem marinama i unapređenjem sustava vezova i suhih vezova smanjilo bi se i opterećenje na autocestama, ističe Marušić. S duge strane treba smanjiti vožnju u "kritičnim vremenima" i poboljšati cestovnu infrastrukturu, a trenutačni prioritet je spojnica od Makarske do Trogira, odnosno od Omiša do Trogira, kaže Marušić.

- Sigurnost prometa na moru može se povećati na isti način kao i na cestama, smatra Marušić, a to je izvjesnost kažnjavanja za kršenje propisa, naglašava Marušić koji problem vidi u manjku kontrola.