19:40 / 21.01.2022.

Autor: Dinko Kreštalica/Dnevnik/IMS/M.Š./HRT

Novi model naplate odvoza otpada u Zagrebu - tko će plaćati manje, a tko više?

Novi model naplate odvoza otpada

Novi model naplate odvoza otpada

Foto: Dnevnik / HRT

Zagrebačka gradska vlast najavila je novi model naplate odvoza komunalnog otpada. Oni koji razdvajaju više otpada, plaćat će manje. Fiksni dio računa za sve građane iznosit će 45 kuna, dok će varijabilni ovisiti o tome koliko će mješovitog otpada bacati, a to će moći samo u posebnim vrećicama koje će morati kupovati za četiri kune po komadu. Odluka bi na snagu trebala stupiti 1. srpnja. 

Rješenje problema s otpadom koji Zagreb muči već godinama jest potaknuti građane da sve više otpad razdvajanju i u konačnici recikliraju.

- Ovaj nam model omogućuje definitivno da smanjimo količinu miješanog otpada koji nastaje u gradu ZG ukupno, da u isto vrijeme povećamo ono što smo odvojili i time isto tako povećavamo udio sirovina koje na kraju Grad može prodati na tržištu i tako financirati i dalje ovaj sustav, ističe gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević

Novi zakon o gospodarenju otpadom nalaže da se računi formiraju prema količini miješanog otpada, a ne po kvadraturi stana ili broju članova kućanstva.

- Trudimo se odvajati otpad barem ovaj osnovni, plastiku, redovni otpad, staklo papir to odvajamo već godinama, ali pitamo se da li to doista ide na kraju u recikliranje koje treba.

- Pazim na plastiku, papir i tako, a ostalo baš i ne, kažu građani u anketi. 

Građani će uskoro sami moći utjecati na iznose svojih mjesečnih računa.

- S obzirom na to da građani Zagreba trenutno plaćaju račune bez obzira koliko otpada proizvode, tako oni koji puno miješaju u odnosu na one koji se trude reciklirati plaćaju svi isto, ističe voditelj programa otpad "Zelena akcija", Marko Košak.

Varijabilni dio mjerit će se volumenom miješanog otpada, kroz posebne vrećice - ona od 20 litara stajat će četiri kune, dok će ona od 40 koštati osam kuna s PDV-om. Roditelji s malom djecom bit će subvencionirani.  

Iz oporbenog HDZ-a kažu podržavaju novi model, ali tvrde neće biti provediv. Sporna im je visoka cijena plastičnih vrećica, ali i njihovo označavanje.

- Samo označavanje otpada tzv.barkodiranje ima svoju cijenu i postavljamo pitanje hoće li Čistoća moći financijski pratiti ovakav način označavanja miješanoga komunalnog otpada, kaže HDZ-ov Mislav Herman. 

Građanima je cijena plastičnih vrećica koje će morati plaćati malo previsoka.

- Ja nisam nešto optimističan da će se ljudi odjednom sada preobratiti i postati ekološki osvješteniji samo zato što je skuplja vrećica.

- Ako netko živi sam ili ne znam kućanstvo ima pet ili šest članova, po meni ne bi trebala biti ista cijena. 

Kako komentirate cijene vrećica tako da će vrećica od 20l biti 4 kn?

- To je malo dobra cijena.

Najavljeni model podržava bivši ministar zaštite okoliša i danas u zagrebačkoj oporbi - kažu velik je ovo korak i to u dobrom smjeru s obzirom na postojeće stanje.

- Ono što stvara trošak se naplaćuje, a ono što omogućuje kružno gospodarstvo se ne naplaćuje, mislim da je taj princip postoji varijabilni trošak i fiksni trošak da je to ovime zadovoljeno, predsjednik kluba Domovinskog pokreta u Skupštini grada Zagreba Slaven Dobrović

- Svakako je velik izazov nadzor nad ovim sustavom odnosno nadzor nad time da se građani pridržavaju novog modela odvajanja otpada, dodaje Marko Košak iz "Zelene akcije". 

No tko će nesavjesne pojedince kontrolirati? Svi spremnici za otpad morat će biti pod ključem i pod kontrolom suvlasnika zgrada. Taj su problem u Novom Zagrebu riješili još prije tri godine, do svojih spremnika mogu samo oni koji račune i plaćaju, a uskoro će uvesti i videonadzor. 

- Mislim da još uvijek nismo postigli visoku razinu svijesti da su predstavnici suvlasnika u stambenim zgradama osobe koje su ključne za provedbu i operacionalizaciju svih ovih odluka i zakonskih i gradskih odluka, ističe predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović

- Radimo to kako bi se uskladili s ciljevima EU, kako bi se uskladili s ciljevima odvajanja koji su u skladu sa zakonom i nacionalnim planovima, radimo to kako bi napravili veliki korak prema zatvaranju odlagališta Jakuševec, dodaje Tomašević. 

Rade to i kako bi sklonili oko 200.000 spremnika za otpad koji stoje na javnim površinama i zbog kojih je Zagreb prozvan kantogradom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!