Novi višegodišnji proračun EU-a: Kakva će biti omotnica za Hrvatsku?

Većina kapitalnih projekata u Hrvatskoj financira se iz fondova EU-a. O tome kakva će biti nova omotnica za Hrvatsku i pod kojim uvjetima, razgovaralo se u emisiji Otvoreno.

Prijedlog je Europske komisije da se povećava višegodišnji proračun EU-a, riječ je o sedmogodišnjem financijskom okviru. Proračun raste na 1,26% BDP-a Unije.

Govoreći o tome što to znači za zemlje članice izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu rekao je da se radi o malom povećanju.

- To je skok s 1,13 na 1,26% BDP-a, a skok je zbog toga što otplaćujemo kamate po osnovi duga kojeg smo izdali da bi financirali mehanizam oporavka i otpornosti, od kojega Hrvatska uistinu ima veliku korist i do sad je dobila više od 4,4 milijarde eura bespovratnih sredstava. Tako da se radi se o vrlo malom povećanju. Nominalno povećanje uvjetovano je inflacijom, ističe.

 

Upozorio je da u jednom trenutku novac više nije problem, problem je njegova apsorpcija. 

- Niz država ima problem u apsorpciji sredstava, ističe.

"Prevladali novi prioriteti"

- Vidi se u prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira da tradicionalne politike poput poljoprivredne i kohezijske politike gube na udjelu u ukupnim iznosima, istaknula je Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda (ERS).

- Moramo uvijek u prvi plan staviti krajnjeg korisnika, ljude koji pripremaju i provode projekte, oni nam moraju biti cilj. Njima moramo pojednostavniti i pojeftiniti korištenje europskih sredstava da bi i ova smanjena omotnica mogla dovesti do svega što nam treba, a to je povećanje produktivnosti i konkurentnosti, naglasila je.

Potrebno je mnogo lobiranja da bi se došlo do višegodišnjeg financijskog okvira, riječ je o dokumentu i proračunu za punih sedam godina i nije jednostavno predvidjeti što će se sve dogoditi i kakvi se sve izazovi mogu pojaviti. Hrvatska omotnica iznosi gotovo 17 milijardi eura. 

Iz Strasbourga su se javila dvojica zastupnika u Europskom parlamentu: Karlo Ressler (HDZ) i Marko Vešligaj (SDP). 

- Složio bih se i s komentarima koji kažu da nije sve samo u proračunu, da su važni napori koji se tiču smanjenja administrativnog opterećenja, ali znamo što su za Hrvatsku značili europski fondovi kroz proteklo razdoblje i da Hrvatska danas nije ista zemlja kao što je to bila 2013. ili kao što je bila kada se pregovaralo o prošlom višegodišnjem financijskom okviru, istaknuo je Karlo Ressler.

Danas je veći fokus na sigurnost, konkurentnost i u smislu tehnologije, ali i u smislu gospodarstva, bez čega Europa neće moći hvatati korak, rekao je Ressler i dodao da se postavlja pitanje hoće li to biti dostatno za sve prioritete koji se nalaze pred Europom, ali i koja će pravila određivati kako se i u Hrvatskoj, ali i diljem EU-a od 2028. do 2034. koriste europska sredstva.

- Hrvatska u ovom programskom razdoblju koje je specifično jer koristimo sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ima na raspolaganju gotovo 25 mlrd. eura, sigurno će biti manje sredstava u sljedećem programskom razdoblju, naveo je zastupnik u europskom parlamentu Marko Vešligaj.

Manje sredstava za poljoprivredu

- Države članice sad dobivaju mogućnost raditi nacionalne i partnerske planove. Poljoprivreda doživljava strukturalne promjene. Ona je u prošlosti činila čak 60% proračuna EU-a, pa smo imali 32%, a sad je pala na 15%, kaže Vešligaj.

Hrvatskoj će biti manje sredstava na raspolaganje za poljoprivredu, oko 3,6 mlrd. eura, dok smo u ovom razdoblju imali gotovo 5 mlrd. eura, upozorio je.

Kako proračun može dovesti do veće konkurentnosti? 

Ključne europske ekonomije, poput Njemačke ili Francuske, u velikim su problemima. 

- Nekoliko je stvari koje otežavaju konkurentnost europske ekonomije i prijeti nam ono što se naziva "drugi kineski šok", upozorio je izv. prof. dr. sc. Kotarski.

Prvi kineski šok vezan je uz prodor kineskih proizvoda početkom 2000. na tržište SAD-a i početak deindustrijalizacije pojedinih dijelova SAD-a. 

- Sada Kinezi ulaze u područja gdje je europska industrija tradicionalno bila dominantna. Nekoliko stvari otežava konkurentnost: visoka porezna opterećenja, problem nefleksibilnih tržišta rada i određene administrativne neučinkovitosti države. Proračun EU-a neće direktno doticati ta uska grla, no može potaknuti više ulaganja u istraživanje i razvoj i financiranje zajedničkih projekata od europskog interesa u novim tehnologijama, navodi Kotarski.

- Mi smo u Europskoj uniji pogođeni krizom leadershipa, odnosno krizom vodstva, a najveći problemi danas su koncentrirani u Francuskoj i Njemačkoj kao u stožernim ekonomijama Europske unije, zaključio je.

Promjena u proračunu 

Velika promjena u proračunu je stvaranje "megafonda" u koji ide i zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika. 

- Svi limiti koji su inače bili definirani na razini EU-a, sada se "pretaču" u politike koje se definiraju na nacionalnoj razini. Oni koji su fiskalno jači mogu puno više uložiti u poljoprivredu jer im treba manje za manje razvijene krajeve, tako da je to nejednakost koja nije dobra. Dodatno, ima jako puno unaprijed definiranih postotaka na što se ti novci trebaju potrošiti, kaže Maletić.

- Naš cilj treba biti do kraja uravnotežiti ravnomjerni razvoj u svim dijelovima Hrvatske. Na nama je da tijekom sljedeće godine zajedno napravimo da ta pravila budu pojednostavljena za krajnje korisnike, poručio je Ressler.

- Pred nama je jako puno posla. Smatram, ako se usvoji novi način, da će trebati puno više koordinacije između nadležnih ministarstava, a ne znam koliko je Hrvatska u ovom trenutku spremna na to, kaže Vešligaj.

Hrvatska "ovisnost" o europskim novcima 

Svi kapitalni razvojni projekti koje imamo sufinancirani su većim dijelom europskim novcima.

- Od 2021. primili smo neto 11 mlrd. eura. Naš ekonomski rast je od 2019. kumulativno vjerojatno najveći u EU-u. Međutim, glavni problem je produktivnost koja posljednje dvije godine ne raste. Nažalost još uvijek nismo u stanju iznjedriti skok u novim tehnologijama i dugoročno bi nas to moglo koštati, upozorio je Kotarski.

Značajno financiranje razvojnih projekata iz fondova EU-a prisutno je u svim državama koje koriste kohezijsku politiku. 

- Važno je pametno koristiti te novce kako bi se dugoročno osamostalili i postali država uplatiteljica, zaključila je Maletić.