Novi zakon modernizira željeznički teretni promet

U trenutku kada Europa ubrzava digitalizaciju i jača ulogu željeznice u prijevozu robe, Hrvatski sabor u petak je usvojio novi zakon koji donosi temeljitu modernizaciju pravila za teretni željeznički promet i prilagođava sektor suvremenim tržišnim i tehnološkim uvjetima, u skladu s EU standardima.

Novi zakon zamjenjuje rješenja iz 90-ih godina, nastala u uvjetima zatvorenog i monopolističkog tržišta, te odgovara na promjene koje su donijeli liberalizacija tržišta i razvoj multimodalnog prijevoza.

Zakonom se uređuju odnosi iz ugovora o prijevozu robe u unutarnjem i međunarodnom prometu, uključujući prava i obveze ugovornih strana, odgovornost prijevoznika te uvjete elektroničke razmjene podataka, pri čemu se posebna pozornost posvećuje digitalizaciji procesa.

Uvođenje elektroničkog teretnog lista i uspostava digitalnih procedura

U središtu reforme je uvođenje elektroničkog teretnog lista i uspostava digitalnih procedura, što predstavlja odmak od dosadašnjeg sustava temeljenog na papirnatoj dokumentaciji. Time se hrvatski pravni okvir usklađuje s europskim pravilima koja potiču brži protok informacija, smanjenje administrativnih troškova i veću transparentnost u lancima opskrbe.

Novi zakon također jasno definira odgovornosti u slučajevima kada u prijevozu sudjeluje više prijevoznika ili različite prometne grane, čime se uređuje sve češća praksa multimodalnog prijevoza. Uz to, razdvajaju se uloge upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, što je u skladu s liberaliziranim tržišnim modelom Europske unije, a dodatno se jača pravna sigurnost gospodarskih subjekata kroz usklađivanje s nacionalnim propisima, osobito Zakonom o obveznim odnosima.

Zakonom se osigurava i provedba europskog okvira za elektroničke informacije o prijevozu tereta, uključujući obvezu digitalnog prijenosa regulatornih podataka između poduzetnika i nadležnih tijela. U tom kontekstu predviđena je uspostava Nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u prijevozu tereta, koji će omogućiti učinkovitiju razmjenu informacija i nadzor nad prometom robe. Za njegovu provedbu zadužena je Agencija za komercijalnu djelatnost, koja te poslove obavlja kao javnu ovlast.

Raspravu u Saboru obilježilo stanje hrvatskih željeznica

Raspravu u Saboru o ovom Zakonu obilježila su šira pitanja stanja hrvatske željeznice. Zastupnici su generalno pozdravili digitalizaciju i usklađivanje s europskim pravilima, no također su upozorili na dugogodišnju zapuštenost sektora i slabu prometnu povezanost Hrvatske. U tom kontekstu zakon je ocijenjen kao nužan, ali nedostatan korak bez paralelnih ulaganja u infrastrukturu i usluge.

Žarko Tušek, državni tajnik za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu, istaknuo je kako država već provodi značajne investicije u željeznički sustav.

- U ovom trenutku imamo gotovo 1,7 milijardi eura aktivnih investicija u Hrvatsku željeznicu, to su ogromne brojke. Mi sa takvim brojkama i sa takvim projektima se do sada nismo suočavali. Činjenica jest da posljednja desetljeća nisu bila okrenuta željeznici, ali je činjenica da je željeznica tema sadašnjosti i budućnosti, rekao je Tušek, dodajući kako se sustav postupno prilagođava novoj dinamici i prioritetima.

S druge strane, Dalibor Domitrović (SDP) je upozorio na neiskorišten potencijal željezničkog prometa u kontekstu klimatskih ciljeva. Željeznički promet ima 5 do 7 puta manju emisiju CO2 od cestovnog prometa, ali unatoč tome udio prometa roba željeznicom u ukupnom prometu je još uvijek mali i u EU iznosi tek 17% od ukupnog prometa. Željeznički promet zasigurno će u budućnosti rasti, razvijati se i postati važan čimbenik u lancu prijevoza roba, rekao je.

Europski parlament zagovarao ambiciozna rješenja

Hrvatski zakon nadovezuje se na širi europski regulatorni okvir koji posljednjih godina snažno potiče digitalizaciju i jačanje konkurentnosti željezničkog sektora. U raspravama u Europskom parlamentu naglašavana je potreba povećanja dostupnosti i atraktivnosti željezničkog prijevoza.

Švedski europarlamentarac iz kluba zastupnika socijalista i demokrata, Johan Danielsson, pritom je stavio naglasak na integraciju različitih prijevoznih usluga i upozorio na potrebu razvoja jedinstvenih sustava rezervacija i informacija.

Prema njemu, putnici moraju dobiti jamstva za alternativne rute i bolju povezanost između prijevoznika, dok razmjena informacija između kompanija treba omogućiti razvoj jedinstvenih karata i multimodalnih rješenja koja putnike vode do konačnog odredišta, bez obzira na broj uključenih operatera.

Paralelno s tim, u raspravama o digitalizaciji teretnog prometa Europski parlament upozorava na značajan zaostatak sektora. U izvješću koje je izradila bivša austrijska zastupnica Europskog parlamenta iz redova pučana, Claudia Schmidt, istaknuto je da se gotovo svi prekogranični prijevozi u EU i dalje oslanjaju na papirnatu dokumentaciju u nekoj fazi procesa, zbog čega je prijedlog o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta ocijenjen kao dugo očekivan korak.

U izvješću se naglašava potreba za jednostavnijim, bespapirnim, besprijekornim, transparentnim, sigurnim i pouzdanim protokom informacija između poduzeća, korisnika i tijela vlasti, ali i upozorava da bi obveza prihvaćanja elektroničkih dokumenata trebala biti proširena kako bi se u potpunosti ubrzala digitalna transformacija sektora.

Uvođenjem elektroničkog teretnog lista i nacionalnog sustava Hrvatska nastoji odgovoriti na te izazove, stvarajući preduvjete za moderniji, učinkovitiji i konkurentniji željeznički teretni promet. Novi zakon, usmjeren isključivo na teretni segment, istodobno reflektira činjenicu da je pravni okvir za prijevoz putnika već u potpunosti usklađen s pravom Europske unije, čime se izbjegava preklapanje normi i dodatno pojednostavljuje regulatorni sustav. Time se Hrvatska uključuje u zajednički napor EU-a da željeznički promet, kako putnički tako i teretni, postane konkurentnija i održivija alternativa cestovnom prijevozu.

Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac (HDZ/EPP) ističe da se u pregovorima s Vijećem EU-a o dva zakona Europski parlament "zalagao za ambicioznija rješenja i za putnike i za teretni prijevoz".

- Kad je riječ o putnicima, EP je tražio višu razinu zaštite, stroža pravila u slučaju kašnjenja i otkazivanja vlakova, veće naknade za putnike te se pozornost pritom posvetila osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti. Dogovoreno je i pravo na preusmjeravanje nakon 100 minuta kašnjenja, bez obzira na okolnosti, zatim kraći rok prethodne najave za pomoć osobama s invaliditetom, koji je smanjen na 24 sata, kao i obveza da novi i modernizirani vlakovi imaju određeni broj mjesta za bicikle. To su konkretna poboljšanja koja putnici mogu osjetiti u praksi, drži Brnjac, članica odbora Europskog parlamenta za promet i turizam.

- Kad je riječ o teretnom prometu, EP se zalagao za digitalizaciju. Cilj je smanjiti ovisnost o papirnatoj dokumentaciji i omogućiti učinkovitiju elektroničku razmjenu podataka u logistici. U konačnici je dogovoreno da javna tijela moraju prihvaćati digitalne informacije o prijevozu tereta, ako ih gospodarski subjekti dostave u elektroničkom obliku, a mogu i u papirnatom, te da različiti informatički sustavi moraju biti međusobno povezivi i usklađeni, rekla je HDZ-ova eurozastupnica.

Brnjac ocjenjuje da europsko zakonodavstvo pomaže Hrvatskoj da modernizira pravila koja su zastarjela.

- Usklađivanjem s europskim pravilima uvode se jasniji standardi, veća pravna sigurnost i manje preklapanja propisa. Za putnike to znači da se njihova prava preciznije uređuju i da se podiže razina zaštite u situacijama poput kašnjenja, otkazivanja ili potrebe za posebnom pomoći, tumači hrvatska eurozastupnica.