Vidiš: Povećavamo mirovine, fleksibiliziramo rad umirovljenika

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju stupa na snagu u srpnju. Što to znači za stare, ali i nove umirovljenike? 

Nastavljamo politiku dizanja mirovina koja traje od početka mandata, kazao je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš. Istaknuo je da su mirovine porasle više od 80 posto, a najniže i više od 90 posto.

– U osnovi nastavljamo s tom politikom i držimo se cilja koji je već zadan, a to je da do kraja mandata mirovine budu otprilike 800 eura, da ih zaista povećamo i napravimo određeni iskorak, poručio je.

- Što se tiče ovih izmjena i dopuna, već smo uvelike najavili što su ključni elementi - izmjena formule 80-15, 85-15, godišnji dodatak koji ćemo po prvi puta uvesti, koji će se platiti već u prosincu ove godine. Zatim imamo bonifikaciju i ukidanje penalizacije iznad 70 godina. Ono što ja osobno smatram da je iznimno važno je povećanje najnižih mirovina po treći put u ovom sad četverogodišnjem razdoblju za 3 posto i povećanje invalidskih mirovina za 10 posto. Invalidske mirovine trebale bi rasti otprilike 70 eura. Isto tako penalizacija će povećati velikom dijelu umirovljenika mirovine za nekih između 50 i 60 eura. Tako da sve ovo zajedno bi trebalo biti veliki iskorak. On će se naravno osjetiti u primanjima umirovljenika, istaknuo je.

Demografski trendovi i mirovinski sustav u Hrvatskoj

Vidiš je istaknuo i kako Hrvatska već dvije godine bilježi pozitivan migracijski saldo, odnosno više ljudi doseljava nego što ih iseljava, pri čemu su najvažniji povratnici među hrvatskim državljanima.

– To je jedan stvarno novi fenomen na našem tržištu rada. Ako usporedimo, prije sedam-osam godina omjer osiguranika bio je 1,19, a danas je 1,39. To znači da imamo velik rast broja zaposlenih, rekao je. 

Dodao je kako je od 2016. godine u Hrvatskoj više od 280.000 novih osiguranika, što će, smatra, dugoročno pridonijeti održivosti sustava i omogućiti adekvatnije mirovine.

Hrvatska u usporedbi s drugim članicama EU-a ima kraći radni staž – prosječno 31 godinu, dok je u drugim državama oko 37 godina.

– Cilj nam je da oni koji žele i mogu, ostanu na tržištu rada. Zato smo dodatno fleksibilizirali bonifikaciju, pa će se za svaki mjesec rada nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu povećavati mirovina za 0,45 posto. Ukidamo i uvjet minimalnih 35 godina staža te maksimalno ograničenje povećanja od 27 posto, rekao je Vidiš.

Istaknuo je kako već sada gotovo 35.000 umirovljenika radi uz primanje mirovine, a novim izmjenama pravo rada će dobiti i obrtnici, što je posebno važno zbog manjka obrtničkih zanimanja.

– Uvodi se i model pola-pola, odnosno pola radnog vremena uz punu mirovinu ili puno radno vrijeme uz pola mirovine. Mislim da su to svakako dobri iskoraci. Brojke govore za sebe. Mi smo prosječno u Hrvatskoj otprilike 21 godinu u mirovini. Prema tome, svakako je dobro da oni koji mogu nastavljaju dati doprinos. To je jedan bazen koji nam je potreban budući da smo imali veliko stvaranje radnih mjesta, imamo veliku potražnju na tržištu rada, rekordno niski broj onih koji ne rade, koji su nezaposleni, pojasnio je Vidiš.

Dodao je kako Hrvatska bilježi rekordno nisku nezaposlenost te da će ovog ljeta broj nezaposlenih vjerojatno pasti ispod 80.000.

- Iskusni radnici mogu dati ogroman doprinos i u transferu znanja i da pomognu mlađim radnicima da nauče ključne vještine na nekim novim radnim mjestima. Međutim, treba biti svjestan da mnogi nisu u mogućnosti više dati takav doprinos i ja mislim da je najbitnije voditi računa o tim umirovljenicima koji imaju najniže mirovine, a sada smo stavili naglasak i na invalidske, rekao je Vidiš.

Trajni dodatak

Kad je riječ o trajnom dodatku, Vidiš je rekao da je u posljednjih nekoliko godina isplaćeno 11 različitih dodataka umirovljenicima, i da je njihov ukupan iznos narastao na više od 700 milijuna eura.

-  Ideja je to sada pretočiti u jedan trajan godišnji dodatak koji će primati svi. Kod ranijih dodataka, poput energetskog, nisu svi imali pravo na isplatu, dok su zadnja dva dodatka primili svi, istaknuo je.

Objasnio je da će iznos godišnjeg dodatka ovisiti o godinama radnog staža, a precizne brojke odredit će Vlada odlukom prije isplate u prosincu.

– Ne bismo sada izlazili s konkretnim brojkama, ali ima volje da dodatak bude što veći. Svake godine će se o tome odlučivati, a cilj je da bude adekvatan. Svaki fiskalni prostor Vlade išao je prema onima koji su najugroženiji, poručio je Vidiš.