Novim pravilnikom Ministarstvo želi spriječiti nestašice lijekova

Ministarstvo zdravstva priprema novi pravilnik o lijekovima koji propisuje obveze svih u lancu opskrbe — od proizvođača do ljekarni — radi sprječavanja nestašica.

U Hrvatskoj se prošle godine na lijekove potrošilo više od milijardu i 760 milijuna eura, a u prosjeku je svaki građanin izdvojio 405 eura. Liječnici godišnje izdaju oko 70 milijuna recepata. No posljednjih godina sve se češće bilježe nestašice lijekova, a razlozi su različiti — od problema u proizvodnji do administrativnih zastoja. Kako bi se spriječili problemi za bolnice, ljekarne i pacijente, Ministarstvo zdravstva priprema novi pravilnik koji je trenutačno u e-savjetovanju.

O novostima u sustavu i načinima praćenja zaliha u emisiji Studio 4 govorile su savjetnica ministrice zdravstva Danica Kramarić i predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

Nestašice lijekova traju otkad postoje lijekovi

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo pojasnila je da se nestašice najčešće odnose na lijekove za liječenje kroničnih bolesti.

– Ono što je dobro je da mi za svaku kroničnu bolest imamo barem nekoliko lijekova istog sastava i iste doze od drugog proizvođača, tako da naši pacijenti u principu ne osjete nestašice, kazala je Soldo.

Dodala je kako nestašice nisu nova pojava. – Od kada postoje lijekovi, postoje i nestašice. Jednostavno je nemoguće organizirati sustav da uvijek imamo svaki lijek. Na hrvatskom tržištu postoji više od 10.000 različitih lijekova, pa je logično da ponekad nekog nema, rekla je.

Pojam nestašice, istaknula je, češće se počeo pojavljivati u javnosti tijekom i nakon COVID-krize. – Nestašice su složen problem i uzroci su brojni. Ponekad je riječ o regulatornim pitanjima, poput uvoznih dozvola ili registracijskih statusa, a ponekad o problemima u proizvodnji, primjerice zbog nedostatka sirovina ili komplikacija u procesu, objasnila je.

Naglasila je da je proizvodnja lijekova izrazito kompleksna i da se planira godinama unaprijed. – Nije lako mijenjati proizvodne planove. Tvornica ne može brzo reagirati, a većina svjetske proizvodnje lijekova sada je, nažalost, izvan Europe, dodala je Soldo.

Novi pravilnik propisuje obveze svih u lancu opskrbe

Savjetnica ministrice zdravstva Danica Kramarić objasnila je da je 5. studenoga u Narodnim novinama objavljen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, koji je dao podlogu za donošenje novog pravilnika.

– Pravilnik je trenutačno u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Propisuje obvezu dostave podataka svim akterima u lancu opskrbe lijekovima — od nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet do ljekarni. Određuje vrstu, način i dinamiku dostave tih podataka, rekla je Kramarić.

Tjedno izvještavanje ljekarni o zalihama 

– Što se tiče planova opskrbe hrvatskog tržišta, nositelji odobrenja dostavljaju podatke kvartalno za naredna dva kvartala. Veleprodaje će dostavljati podatke o zalihama, prometu i izdanim lijekovima, a ljekarne će svake sedmice, odnosno svakog ponedjeljka ili prvog radnog dana u tjednu, izvještavati o stanju zaliha i broju izdanih kutija, pojasnila je Kramarić.

Dodala je da će ljekarne imati i obvezu prijave svakog slučaja kada ne mogu izdati lijek pacijentu.

– U sustavu su i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji će dostavljati podatke o izdanim lijekovima po osobnim receptima, te Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji mjesečno dostavlja podatke o zalihama i distribuciji cjepiva, zaključila je savjetnica ministrice.

Ljekarnici podržavaju novi sustav praćenja lijekova

Predsjednica Komore Ana Soldo naglasila je da ljekarnička struka u potpunosti podržava prijedlog pravilnika.

– Ovaj je pravilnik nužan da bi sustav funkcionirao. Jako je važno i za ljekarnike, i za pacijente, i za liječnike obiteljske medicine, pa i za liječnike u bolnicama da znaju realno stanje dostupnosti lijekova u Hrvatskoj, rekla je Soldo.

Objasnila je da se trenutačno informacije o nestašicama objavljuju na mrežnim stranicama Agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed), ali da one često ne odražavaju stvarno stanje na terenu.

– Nama je važno znati možemo li pacijentu isporučiti lijek kad dođe u ljekarnu. Novi sustav će nam omogućiti pristup stvarnim podacima u realnom vremenu, istaknula je.

Prema njezinim riječima, to će značiti da će ljekarnici, ako lijeka nema, moći odmah pokrenuti postupke za izdavanje zamjenskog lijeka ili pacijenta uputiti liječniku radi promjene terapije.

– S ovakvim sustavom pacijenti će brže dolaziti do terapije, a država će moći na vrijeme reagirati ako predvidi da nekog lijeka neće biti na tržištu, dodala je.

Istaknula je i važnost nove europske regulative. – Na razini Europske unije sada postoji i Critical Medicine Act, koji će nam omogućiti da službeno zatražimo isporuku lijekova s drugih tržišta. To više neće ovisiti o volji pojedine zemlje, nego će biti njihova zakonska obveza, kazala je Soldo.

Savjetnica ministrice Danica Kramarić zaključila je da će novi sustav omogućiti da se potencijalne nestašice predvide i spriječe na vrijeme. Sugovornice su potvrdile da bi se takve nestašice mogle 'predvidjeti' i mjesecima unaprijed.

Sustav bi se mogao implementirati odmah nakon nove godine. Svi čekaju u 'niskom startu', potvrdile su. 

Pogledajte razgovor u cijelosti: