Novim zakonom ukida se razlika između registra i popisa birača

Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o registru birača u kojem se, kao ključna novina, ukida razlika između pojmova "registar birača" i "popis birača", čime se ukida i potreba za plavim potvrdama za birače s prebivalištem u Hrvatskoj. 

Registar je trajna službena evidencija svih birača, dok se popis birača izrađivao za pojedine izbore i zaključivao prije glasanja. Prema novom rješenju vodit će se jedinstveni registar, koji će se prije izbora i dalje zaključavati kako bi se točno utvrdio broj birača na svakom području.

Ukidanjem dualnosti tih pojmova, ukida se i potreba za izdavanje plave potvrde, dokumenta koji su birači s isteklom osobnom iskaznicom morali pribaviti na izborni dan kako bi mogli glasati, čime će se, ističe se, pojednostaviti ostvarivanje biračkog prava.

A to znači da će osoba koja ima evidentirano prebivalište u RH moći glasovati neovisno o tome je li joj osobna iskaznica važeća. 

Na parlamentarnim izborima 2024., primjerice, izdane su 7642 plave potvrde, za što je, prema podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, bilo potrebno gotovo 900 sati rada službenika u jednom danu.

Ukidanje plave potvrde ne znači da će birači moći glasati na bilo kojem biračkom mjestu bez prethodne prijave. Oni koji žele glasati izvan mjesta prebivališta i dalje će se morati prethodno registrirati, a aktivna registracija ostaje za hrvatske državljane bez prebivališta u Hrvatskoj.

Zahtjev za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta glasovanja (žuta potvrda) moći će se podnijeti bilo kojem upravnom tijelu za registar birača neovisno o prebivalištu. 

Za birače bez prebivališta u Republici Hrvatskoj izdavanje potvrda ostaje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima na izborni dan kako bi im se olakšalo ostvarivanje biračkog prava.

Ako osoba odjavi prebivalište, a ne prijavi novo, može biti označena kao neaktivna, što ne znači brisanje birača niti gubitak biračkog prava već se ponovno aktivira nakon sređivanja podataka. 

U vrijeme izbora zahtjevi za promjenu podataka moraju se podnijeti najkasnije 10 dana prije izbora. 

Predviđa se objava otvorenih podataka iz registra podataka na portalu otvorenih podataka, kao što su broj birača po općinama, gradovima i županijama, njihova prosječna dob i slično.

Novi Zakon donosi se i jer, pojašnjeno je, aktualna aplikacija više ne odgovara suvremenim zahtjevima interoperabilnosti, ne podržava istovremeno održavanje više različitih izbora te značajno ograničava digitalnu transformaciju i potpunu digitalizaciju procesa. Nova će aplikacija biti u potpunosti usklađena sa Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi te će koristiti Državnu sabirnicu (GSB) za razmjenu podataka u realnom vremenu.

Time će se značajno smanjiti udio ručnog službeničkog rada jer će se većina upisa i promjena podataka odvijati automatizmom. 

Novi zakon usklađuje se i sa Zakonom o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, a značajne uštede očekuju se i kroz potpunu digitalizaciju podnošenja zahtjeva putem sustava e-Građani. 

Sustav osigurava visoku razinu kontrole i zaštite osobnih podataka kroz pravo uvida građana te objavu otvorenih podataka na specijaliziranom portalu, naglašava se u prijedlogu Zakona.