NSZVO traži veće plaće; Slijedi li štrajk u sustavu visokog obrazovanja?

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja traži od Vlade povećanje plaća od 15 posto u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. U utorak su na konferenciji za novinare poručili da su spremni upotrijebiti sve instrumente na raspolaganju ako 'ponovno budu zanemareni'.

- Plaće u privredi ove godine rastu 13 posto, a minimalna plaća će iduće godine rasti 15 posto. Plaće sudaca, liječnika i državnih službenika ove su godine snažno povećane, Istovremeno, znanstvenici, sveučilišni profesori s najviše iskustva u sustavu dobili su samo dva posto veće plaće od svibnja ove godine, izjavio je glavni tajnik NSZVO-a Matija Kroflin. 

Proračun se, kaže, rekordno puni, višak u prvoj polovini godine iznosi 1,1 milijardu eura, odnosno 1,5 posto BDP-a. Smatra kako to znači da je rast osnovice od 15 posto svakako izvediv.

'Sindikat spreman koristiti sve instrumente'

- Ove jeseni uz pregovore za rast osnovice, čekaju i druge bitne promjene kroz novi Zakon o plaćama. Zakon i pripadajuće uredbe trebale bi urediti sustav plaća. Ako pritom sustav znanosti i visokog obrazovanja ponovno bude zanemaren, sindikat je spreman koristiti sve instrumente na raspolaganju te nećemo dopustiti materijalnu degradaciju, rekao je Kroflin. 

Pojasnio je da je na kraju moguć i štrajk i prosvjedne aktivnosti, ali da prije toga postoje drugi instrumenti kojima će pokušati ostvariti ciljeve.

- Iako nam plaće rastu, one rastu sporije nego u drugim usporedivim zemljama EU-a, rekao je Kroflin. Dodaje da su od usporedivih zemalja EU-a u 2016. veću satnicu u obrazovanju od Hrvatske imale Slovenija i Poljska. U 2022. uz ove dvije zemlje veću su satnicu od Hrvatske imale i Češka, Litva, Estonija i Slovačka.

 

'Izostavljeni i zanemareni'

Predsjednik Velikog vijeća NSZVO-a Predrag Marković rekao je da su plaće svih zaposlenih u sustavu javnih službi nekonkurentne plaćama u privredi. Odnos plaća znanstvenika i profesora, najviših radnih mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, prosječne plaće u privredi su se u mandatu premijera Plenkovića smanjile za više od 10 posto, upozorio je. Poručio je da u sustavu znanosti i visokog obrazovanja vlada opravdano nezadovoljstvo zato što su u svim aktivnostima povećanja plaća Vlade izostavljeni i zanemareni.

- Izostavljeni smo iz onih dodataka koje je Vlada jednokratno odobravala, svim zaposlenicima u sustavu do određenog koeficijenta. To je tim neshvatljivije s obzirom da državni proračun jako dobro stoji. Poruka koja se time šalje je zapravo vrlo jasna. Vi nam na neki način niste toliko bitni. Način obrazovanja jest, druge stvari jesu, ali obrazovanje ili ljudi koji trebaju nositi tehnološki napredak ove zemlje, zapravo koji obrazuju studente, buduće naše inženjere, profesore, nisu toliko značajni, zaključio je Marković.