Gašpar: Jadran ima sve predispozicije da bude raj na zemlji

Ljudi s mora na moru, život ljeti, zimi, otoci. Gost emisije Aleksandra Stankovića "Nedjeljom u 2" bio je glavni urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar. 

Juricu Gašpara roditelji su vodili na more od malih nogu. Kako kaže, svega se ne sjeća, ali sve ono čega se sjeća pokušao je uvući i u knjigu "Legende svjetla", o svim hrvatskim svjetioničarima.

- Legende su priče koje nisu nigdje zapisane i to su možda i njihove posljednje priče jer ih je ostalo samo nekoliko na Jadranu, rekao je.

Dodaje kako postoji i film Igora Gojića koji je upravo završen.

Kako je nastao Morski.hr?

Na pitanje kako je došao na ideju za Portal Morski.hr, kazao je kako je spoznao da nedostaje most između ljudi koji žive na moru i onih koji o njima odlučuju, ili koji im mogu pomoći i koji mogu čuti njihovu priču.

- Naša obala kao da nestane u medijima tijekom zimskog perioda. Portal pokriva cijelu obalu i sva događanja u svijetu koja se tiču mora i pomoraca. Pokušavamo im pomoći ako možemo, naglasio je.

Istaknuo je kako se Hrvatska dovela u situaciju da nam gradovi izgledaju kao Disneyland tijekom ljeta, a tijekom zime, većina gradova je takva "da imate zatvorene škure i prazne ulice".

- Apartmani u centrima grada služe isključivo za ljetni boravak turista, dok tijekom zime tamo nitko ne živi, ističe.

Naglašava kako se treba voditi računa kako se gradovi ne bi pretvorili u gradove duhova.

Gašpar je naglasio kako život na otoku nije lagan te da se divi svakoj mlađoj osobi koja odluči tamo živjeti.

Smatra kako otoke ne treba "prenapučiti”, ali bi se trebalo omogućiti barem većim otocima da budu konstantno povezani i da se ljudi tamo osjećaju sigurnim.

- Živjeli bi tamo i mladi, ali im osigurajte konstantnu vezu s kopnom, osigurajte im internet. Što se tiče liječničke skrbi vide se pomaci, naglasio je.

"Bilo je i prijetnji"

Pojasnio je kako se Morski.hr. bavi i istraživačkim novinarstvom jer smatra da se domovina brani i u miru. Kako kaže, dok portal nije počeo intenzivno pisati što se događa na Jadranu, od devastacije obale i slično tome, to je bila normalna stvar.

- Bilo je prijetnji, ali ja još uvijek vjerujem da će pravni sustav to riješiti i sve prijavljujemo. Svi kojima netko prijeti životom trebaju to prijaviti policiji i ona, vjerujte, reagira instantno, govori Gašpar.

Dodaje da, kada su mu prijetili,  najviše ga je bilo strah za obitelj zato što nije postojala samo jedna prijetnje, već niz, a, kako kaže, nastavljaju se i sada.

- Mi na portalu ne prijetimo ljudima, već pokušavamo pisati istinu. Ako radiš protuzakonito, očekuj posljedice. Kada pišemo nešto, iza sebe imamo odgovornost, a tako bi trebali pisati svi koji pišu na društvenim mrežama, naglasio je.

Smatra da je huškanje na druge ljude zlo i naglašava kako "treba svijet osvijetliti glede tame koja nas okružuje i to se treba osvijetliti svojim primjerom".

Rast koji se bilježi na portalu događao se polako, ali zadnjih godina bilježe se visoke brojke.

Huligani na ulicama

Osvrnuo se na huligane i kazao kako je to sfera straha u kojoj živimo, koja se sa stadiona prenosi na ulice.

- To nisu navijači, to su huligani, teroristi, to su ljudi koji rade nerede protiv zakona ove zemlje i to treba izdvojiti. Navijači su ljudi koji idu na utakmice i koji bi tamo željeli ići sa svojom djecom, rekao je.

Naglašava kako je povijest kluba i povijest navijanja nešto sasvim drugo od inata i divljaštva.

Zastoj u obrazovanju

Na pitanje kako to da u Dalmaciji postoji snažan proustaški sentiment, Gašpar je rekao kako je to zbog zastoja u obrazovanju.

- Razlog zašto ja ne radim više u školi je taj što sam shvatio da neću puno postići u obrazovanju, ako nemam iza sebe kurikulum koji podržava onome što su me učile knjige, profesori, Državni arhiv. Ako ne znaš što je bilo - pročitaj, rekao je.

Dodaje kako nije bilo dovoljno edukacije ljudi koji sada imaju svoju djecu i pita se kako će se sada djeci koja rade nerede objasniti nešto što nisu na satu povijesti naučili.

- Trebamo poštovati zakone. Ova je zemlja stvorena na antifašizmu i na Domovinskom ratu i to su njene temeljne vrijednosti, naglasio je.

Sjeća se kako je u ratu vidio kako ljudi ginu i nejasno mu je kako se danas potiču sukobi i da, kako kaže, "živimo na granici kao da želimo opet pucati".

- Ja bih rekao svima koji to žele - imaju nekakav vojni rok, želio bih da on traje duže kako bi se naučili disciplini i poštovanju, naglasio je.

Smatra kako se treba ulagati u vojsku, ali kako smo se prečesto ponašali kao da se sve podrazumijeva.

Gašpar je zahvalan što se prepoznao rad portala i Zakon o pomorskom dobru koji je na snazi već dvije godine, a koji je, kaže, došao zbog siline primjera koje smo donijeli s Jadrana te se i u Zagrebu shvatilo kako to nije dobro i da se mora regulirati.

Dodaje kako je "daleko to od pravne regulacije na terenu, ali bit će".

Nadzor posrće, treba uvesti reda

- Što se tiče krivolova na Jadranu, tu nitko nije reagirao, a imali smo dokaze od izlova ribe do prodaje restoranima te smo sve predali inspekcijama i policiji, no ništa se nije dogodilo.

Govoreći o ilegalnim marinama koje ljudi iznajmljuju ispred svojih kuća, Gašpar je naglasio kako dolazi inspekcija, međutim oni jedva čekaju platiti kaznu jer je ona znatno manja od onoga što će zaraditi tijekom godine.

- Imamo problem što nadzor posrće i treba uvesti reda, ističe.

Dodaje kako kod nas postoji i problem smeća, primjerice u Dubrovniku, koje iz Albanije dolazi na našu obalu i otoke. Međutim, dodaje da ima i puno otpada iz Hrvatske.

Pohvalio je ljude koji čiste to smeće, ali, kako kaže, problem je da oni nemaju gdje s tim.

Priča o vatrogascima

Izdvojio je priču o vatrogascima s Komiže koji su ljetos spasili 10-15 ljudi tako što su posuđivali brodove.

- Oni nisu imali opremu ni brod s kojim će raditi. Portal se angažirao oko toga i brzo je reagirala splitsko-dalmatinska županija koja će im osigurati uvjete da mogu raditi svoj posao i spašavati živote, kazao je.

Zaključio je kako "Jadran ima sve predispozicije da bude raj na zemlji, ali samo ako mi ljudi to tako postavimo i počnemo se ponašati prema njemu kao takvom" kako bi ostao i za djecu i generacije koje dolaze.