Dezinformacije u pandemiji: "Ljudi pokušavaju pronaći smisao u onome što se događa"

12:22 / 21.12.2021.

Autor: Studio 4/HRT/D.D.

"Ljudi pokušavaju pronaći smisao u onome što nam se događa"

"Ljudi pokušavaju pronaći smisao u onome što nam se događa"

Foto: Studio 4 / HRT

- Krizne situacije kao što je pandemija samo na neki način potiču njihovo širenje jer ljudi pokušavaju pronaći smisao u onome što nam se događa. Ljudi su pod stresom, u strahu za vlastiti život i život svojih obitelji i prijatelja, živimo u nekom novom normalnom razdoblju. Ono što smo prije na neki način ignorirali, sada nije moguće i dobar dio ljudi na kraju, nažalost, i povjeruje u samu dezinformaciju, rekao je Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku za HTV-ovu emisiju "Studio 4".

Dezinformacije su sve veći problem i izazov za društvo i demokraciju, a ljudi su skloni vjerovati informacijama koje pročitaju na društvenim mrežama više nego autoritetima poput institucija, znanosti i medija.

- Inače, u događajima visokog intenziteta kao što je pandemija, imali smo potres i slične događaje, dezinformacije su još puno veći problem i, nažalost, vidjeli smo u zadnje dvije godine koliko direktne štete mogu donijeti kada imamo ljude koji se ne idu cijepiti zbog toga što su povjerovali u neku dezinformaciju. To je vrlo kompleksan problem koji treba rješavati na više razina, ali svakako je i dio problema to što relevantne institucije nedovoljno brzo i na nedovoljno popularnim kanalima komuniciraju informacije koje bi trebale komunicirati. Onda se događa da ljudi sve više šire nekakve neprovjerene informacije, iskrivljene informacije ili laži koje mogu biti izuzetno štetne, objašnjava dr. sc. Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti.

Metode plasiranja dezinformacija sve su uspješnije. Na pitanje zašto je danas toliko teško prepoznati lažnu vijest, Mato Brautović odgovara kako je to zato što takve vijesti dijele prijatelji i poznanici, a ne samo nekakve institucije ili javne osobe.

- Toga ima jako puno, međutim društvene mreže nisu jedini izvor dezinformacija. Kao što znamo, kroz povijest dezinformacije su uvijek kolale, krizne situacije kao što je pandemija samo na neki način potiču njihovo širenje jer ljudi pokušavaju pronaći smisao u onome što nam se događa. Ljudi su pod stresom, u strahu za vlastiti život i život svojih obitelji i prijatelja, živimo u nekom novom normalnom razdoblju. Ono što smo prije na neki način ignorirali, sada nije moguće i dobar dio ljudi na kraju, nažalost, i povjeruje u samu dezinformaciju, objašnjava Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku.

Dr. sc. Milica Vučković upozorila je da su zanimljivi rezultati jednog istraživanja koji su pokazali da čak 68 posto Hrvata smatra medije najodgovornijima u sprječavanju širenja dezinformacija.

- Očito da građani traže od medija da budu mjesto gdje će pronaći točnu informaciju, ali apsolutno su i drugi politički akteri, obrazovni sustav, svi zajedno trebamo raditi na tome da dezinformacija bude što manje, naglašava Vučković.

- Mediji su sastavni dio ekosistema lažnih vijesti, odnosno dezinformacija. Na Facebooku od 33 tisuće objava koje su se odnosile na rad Stožera, čak 28 tisuća su bili linkovi koji su se referirali na medijske sadržaje. Mediji svojim radom znatno utječu i na klimu samog nepovjerenja prema institucijama i na širenje samih dezinformacija. Postoji jako velik broj istraživanja koja upućuju na to da čak i kad mediji izvještavaju uravnoteženo, ako su u pitanju, recimo, cjepivo ili nekakve slične aktivnosti vezane uz zdravlje ili teorije urote, da oni utječu na percepciju samih građana, ističe Mato Brautović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!