Hoće li najavljenom reformom sustava socijalne skrbi korisnici dobiti bolju, efikasniju i transparentniju uslugu u svojoj lokalnoj sredini? Što donosi centralizacija sustava? Hoće li biti dovoljno novca i stručnog kadra za bolji rad socijalne skrbi i nadzor nad njim? Je li reforma samo još jedna kozmetička promjena, kako tvrdi dio struke, ili kamen temeljac promjena u društvu, kako tvrdi ministar Aladrović. O tome su danas "U mreži Prvog" razgovarali Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika, Zvjezdana Bogdanović, savjetnica za socijalne politike ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, i Nino Žganec, profesor na Studijskom centru za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ilijaš je rekao da nije uvjeren da će to sve dogoditi.
- Mene izrazito čudi da, ako znamo da je sustav centraliziran. Po nacionalnoj strategiji RH koju je Sabor donio u veljači, govorilo se o decentralizaciji, o ojačavanju sustava socijalne skrbi, odnosno centara za socijalnu skrb. Ovo što se sada radi je centralizacija, kontrola sustava socijalne skrbi i potpuno je promijenjena paradigma na koji će se način raditi u centrima za socijalnu skrb. Ono što je vidljivo je da se kopira sustav mirovinskog osiguranja koji je tako centraliziran i mi mislimo da je to vrlo loše, vrlo neprimjereno. Ukazivali smo na to cijelo vrijeme. Ali očito nas se ni ne čuje. Mi smo stalno na nekim suprotnim stranama. Meni se čini da bismo trebali biti na zajedničkoj strani, da bismo zajednički trebali dogovarati stvari, ali nažalost dešava vam se to da mi pričamo nešto, a onda se pojave inicijative, onda se pojave određene udruge koje se vrlo dobro čuju, koje vrlo dobro poentiraju, koje sjedaju za stol s tim istim ministarstvom i njihovi prijedlozi se uvažavaju, istaknuo je.
- Ono što je nama bilo ključno i što smo mi tražili u cijeloj toj priči, smanjenje je ovlasti. One su sada naznačene i to je sramotno jer se ovaj zakon ne radi od danas do sutra, nego se radi 4 godine. Ključne stvari koje su trebale biti rasterećenje sustava da bi bolje i kvalitetnije radili sa svojim korisnicima - nisu, one su prema ovome - u planiranju. Moramo vjerovati da će se te ovlasti jednog dana smanjiti i da mi konačno počinjemo raditi svoj dio posla. I to je ono što zapravo želimo. Ali očito da tu nismo baš najbolji partneri i mislim da je to žalosno. Da ne pričam da ta reforma uključuje sedam zakona, pet je komorskih, rekao je Ilijaš.
- Ono što činimo u ovom trenutku, mislimo da će doista uroditi plodom i da će donijeti velike rezultate, kako za korisnika tako i za struku, jer cijela reforma se upravo zbog toga radi, naravno zbog korisnika kako bi imali ujednačen pristup u dobivanju usluga, što u ovom trenutku nije slučaj i zbog toga se ide na ovaj način reforme. Ide se na Zavod za socijalni rad, ide se na Akademiju, na Povjerenstvo, obiteljske centre koji će biti izdvojeni iz centara za socijalnu skrb, a sve u svrhu ujednačenog pristupa u pružanju usluga.
- Imamo inovativne usluge koje bi također tome trebale pridonijeti, razvoj mreže usluga na regionalnoj razini, što ovog trenutka nije prisutno. Sve je to povezano i koordinirano, kako kroz zakone i sve nacionalne dokumente koji se donose. Mi vjerujemo da nismo na suprotnim stranama, jako smo puno razgovarali sa strukom i što se tiče smanjenja ovlasti, išlo se do mjere do koje se u ovom trenutku moglo ići, ali gospodin Ilijaš je ili zaboravio i nije imao potrebu naglasiti da reforma ide dalje. Ovo je prvi korak. U svakom slučaju će se javne ovlasti smanjivati. Ali nije samo to problem, nego uz to i nedostatak stručnih kadrova u sustavu. Mi smo dosad u Centru za socijalnu skrb zaposlili 196 novih stručnjaka, rekla je Bogdanović.
- Četiri su u proceduri i to je onih 200 koje je ministar obećao do rujna. To je napravljeno. Planirano je još 326 stručnih radnika zaposliti u narednom trogodišnjem razdoblju. Oni su već navedeni u svakom od naših nacionalnih planova. I u akcijskom planu. I tu nećemo stati- Dakle tendencija cijele priče je da se sustav ojača, da se stručnjaci ojačaju, da se standardiziraju usluge, da se standardizira i edukacija svakog stručnjaka koji radi na određenom području, da se Akademija bavi upravo time da bude ona koja će koordinirano usavršavati stručnjake kako bi bili što kompetentniji u obavljanju svojih djelatnosti. Jer cijeli sustav se mijenja, društvo se mijenja, izazovi pred nama su drugačiji. I ono što nam se dogodilo u sustavu je donekle isprovociralo ovu priču da se što brže krene s reformom, da se reforma jasno definira i da se javno dobro komunicira. U ovom trenutku je sve na javnom savjetovanju, dakle imat će se dovoljno vremena za dodatne prijedloge, izmjene, dopune i mi vjerujemo da će biti boljih prijedloga kako bismo mogli i u samom zakonodavstvu i u nacionalnim planovima još uvijek donijeti neke nove ideje, istaknula je.