10:45 / 26.10.2021.

Autor: Studio 4/HTV/IMS

Udruzi poslodavaca u zdravstvu upitna ideja o centralizaciji

Predsjednik udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković

Predsjednik udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković

Foto: Studio 4 / HRT

Ministarstvo zdravstva najavljuje novu zdravstvenu reformu. U izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti, dio kojih je objavljen u medijima, pojavilo se jedno za Udrugu poslodavaca u zdravstvu, vrlo upitno rješenje -  posvemašnja centralizacija zdravstvenog sustava, komentirao je predsjednik te udruge Dražen Jurković za emisiju Studio 4 HTV-a.

Jurković kaže kako su kao dio stručne radne skupine dobili dio prijedloga reforme u vidu prijedloga izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dok dio prijedloga koji je izašao u medijima nisu dobili službeno.

-  Što se tiče izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti, tu se pojavilo jedno vrlo upitno rješenje, a to je posvemašnja centralizacija zdravstvenog sustava. Osnivačka prava svih ustanova osim domova zdravlja prelaze u konačnici na državu. Dakle, prenose se osnivačka prava županijskih i specijalnih bolnica, a zavodi za javno zdravstvo i zavodi za hitnu medicinu se ukidaju. To je rješenje o kojem treba duboko razmisliti i dosta razgovarati. Naravno, uvijek postoje one ideje - županije su vlasnici, a država sanira županijske bolnice, onda bi ta upravljačka prava trebala biti državi na dispoziciji. Međutim ako pogledate strukturu tih obveza, strukturu duga, onda 10 državnih bolnica, na kojima država i sada ima osnivačka prava, 75% duga su stvorile upravo te zdravstvene ustanove, počinje Jurković.

Podsjeća kako je 2012. godine postojalo slično rješenje.

- To je bio zakon o sanaciji zdravstvenih ustanova. Za sve bolnice osim dvije osnivačka prava su prenesena na državu. Međutim to je bio jedan potpuno neuspješan pokušaj i nakon dvije godine su ta osnivačka prava vraćena županijama - s istim ili možda čak i lošijim financijskim stanjem. Nije to recept koji donosi neke rezultate. Centralizacija je vrlo upitno rješenje u svim sustavima pa tako i u zdravstvu, zaključuje.

Mišljenje Udruge poslodavaca u zdravstvu je da ukidanje pravne osobnosti Zavoda za javno zdravstvo nije dobro.

- Imamo javnozdravstveni sustav koji razvijamo već 30 godina, gdje imamo 21 zavod za javno zdravstvo. U ovoj pandemiji se ta mreža javnog zdravstva pokazala vrlo učinkovitom. Neprijeporno je da Hrvatski zavod za javno zdravstvo mora imati u tom stručnom dijelu daleko veće ovlasti. Svi stručni naputci HZJZ-a moraju biti provedivi, poglavito u ovim izvanrednim situacijama. Međutim, ukidanje pravne osobnosti i model upravljanja iz jednog centra u Hrvatskoj, gdje biste vi dobili jednog mastodonta od oko 5000 zaposlenih, mislimo da nije dobro. Poglavito jer te zdravstvene ustanove ostvaruju dobar dio svojih prihoda na tržištu i po pitanju preventivnih epidemioloških pregleda, i po pitanju zdravstvene ekologije, analize hrane, vode itd. A da ne govorimo i cijeli niz tih akreditacija, ovlaštenja europskih projekata, upitno je kako bi se sve to zajedno nastavilo, objasnio je stav udruge.

Što se tiče Zavoda za Hitnu medicinu misle, nastavio je, da bi trebala ostati ovakva mreža zavoda.

-S tim da svakako granice županija ne mogu biti granice država. Dakle, ako ti trebaš intervenirati u nekom graničnom području županije, onda se to ne događa iz razloga što tu prestaje tvoja županija, pojasnio je.

Zaključuje da ima puno elemenata za razgovor, da se razmotre najbolja rješenja.

- Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske misli da centralizacija nije u ovom trenutku dobar model. Ili ako se ide u to, onda moraju biti ozbiljne cross-benefit analize, da vidimo zbog čega idemo u tako opsežne i drastične promjene, zaključuje i dodaje: "Mi imamo 21 županiju, teško je zamisliti - 'ja ću sada bolje upravljati nego 21 župan'. Nisam siguran da je to tako".

S nekim mjerama koje su predložene se i slažu, recimo smatraju dobrima one mjere koje su predložene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - da domovi zdravlja postaju nosioci primarne zdravstvene zaštite, tu je i delimitiranje participacija, izdvajanje rodiljnih naknada i bolovanja iz HZZO-a, stavljanje lijekova na listu, praćenje ishoda - nabrojio je.

Genska terapija, čudo medicine, u Hrvatskoj

Pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb, primarijus Milivoj Novak komentira da kao  član uprave najveće hrvatske bolnice dobro zna koji su problemi zdravstvenog sustava, ne samo financijski.

- Cijeli život sam radio pedijatrijsku intenzivnu medicinu, do prije šest godina. Za moje bolesnike liste čekanja nisu postojale. Ali ako ja uletim na magnet s kritično bolesnim djetetom i okupiram taj uređaj za magnetsku rezonancu na sat, dva ili tri, to znači da će ljudi koji su išli na "hladniji pregled" čekati. Ja to uvijek gledam na taj način. Ne želim sada govoriti o besmislenim i nepotrebnim pretragama kojih sasvim sigurno ima. Mene boli kičma zadnjih 50 godina, magnet nisam napravio nikad! Prije dobrih 15 godina su mi napravili CT kičme. Ja možda pretjerujem jer sam prihvatio da me boli, ali sigurno da ima i nepotrebnih pretraga, kaže za Studio 4.

Moramo, nastavlja, priznati da postoje neracionalnosti u sustavu koje valja ispraviti.

- Stalo nas maltretiraju s novcima koje potrošimo. Imamo najbogatiju listu lijekova u europskoj zajednici. I to lijekovi koji su na račun našeg HZZO-a i koji su dostupni bolesnicima. Imate recimo u Poljskoj neke od tih lijekova, enormno skupih, koji jesu na listi ali se ne koriste, tj pacijenti ih ne dobivaju. Kod nas svi dobivaju. Imamo primjer spinalne mišićne atrofije. Prva genska terapija, prva tri bolesnika u Hrvatskoj su to dobila neki dan. Doktori o tome još nisu govorili, ali to je čudo medicine - gen koji vam nedostaje se ugradi u organizam. Slovenija ima jednog takvog bolesnika, koji je dobio terapiju Americi, a mi se volimo uspoređivati sa Slovenijom. Nije sve tako strašno loše kod nas, pozitivan je Novak.

Novak: Kategorizacija, a ne centralizacija

Ni njemu se ne sviđa riječ centralizacija.

- S jedne strane imamo centralizaciju, riječ koju nitko od nas ne voli. S druge strane imamo samoupravljanje, koje se isto tako pokazalo da nije dobro. Ako svaka naša županija ima različitu hitnu službu, to ne može biti dobro. Ona mora biti koordinirana. Možda je koordinacija bolja riječ nego centralizacija. Spominje se tu i nabava, svaka bolnica kupuje za sebe neke stvari, cijene lijekova su različite za nas u odnosu primjerice za Čakovec.

Novak kaže kako cijeli život sluša o kategorizaciji bolnica.

- Smije li se karcinom rektuma operirati baš u svakoj kući u državi? Ne da ne treba, nego ne smije, jer nema iskustava. Morate imati ekipe ljudi koji znaju raditi i što smiju raditi. Moramo se kategorizirati, poručuje.

Na pitanje imamo li previše bolnica, spremno odgovara - da!

- Imamo 63 ili 64 bolnice. Moj rodni Čakovec i Koprivnica i Varaždin su na koliko kilometara udaljenosti? Prije se dođe iz Koprivnice u Čakovec, nego što ja dođem u Prečko! Ja sam danas putovao iz Markuševca 35 minuta do Rebra, uspoređuje.

U emisiji je bilo govora i o problemu nedostatka liječnika, pogledajte video:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!