Obiteljski liječnici optužuju HZZO za urušavanje javnoga zdravstva

Obiteljski liječnici prosvjedovali su u subotu pred sjedištem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) protiv ugovornih uvjeta koje im, kako tvrde, jednostrano nameće HZZO, pri čemu su optužili Zavod za sustavno urušavanje javnoga i dostupnog zdravstva.

Prosvjed je održan u organizaciji Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), čija je predsjednica Zrinka Huđek Leskovar pozvala zdravstvenu administraciju "da se probudi ili ode i prestane uništavati javno zdravstvo".

- Ovo je prosvjed zbog apsurda zdravstvene administracije koja je sama sebi postala svrhom. Ne zanimaju ih ljudi, već samo njihove fotelje, rekla je predsjednica KoHOM-a.

Upozorila je da pola milijuna građana nema obiteljskog liječnika, u cijeloj Hrvatskoj ostale su samo prazne ambulante, čak i u Zagrebu postoje ambulante bez nositelja, što znači da liječnik radi samo povremeno ili se javlja s udaljenog računala.

- Pedeset kolega starijih od 70 godina i dalje radi, a bahata se administracija pravi da ne postoji problem. Apeliramo na premijera da se zainteresira za tu temu, da čuje probleme pacijenata i obiteljskih liječnika, pozvala je Huđek Leskovar.

Privatni ugovorni obiteljski liječnici traže ravnopravan dijalog o ugovornim uvjetima, administrativno rasterećenje, osiguranje trećeg člana tima (uz liječnika i jednu medicinsku sestru) te smanjenje broja pacijenata po timu.

Na prosvjed su došli iz svih dijelova Hrvatske s transparentima na kojima se pozivalo ravnatelja HZZO-a Luciana Vukelića "da se uhvati posla", te uz poruke "HZZO će uništiti obiteljsku medicinu" i "Premijeru, želite li liste čekanja u obiteljskoj".

Osim predsjednice KoHOM-a okupljenima se obratilo još desetak govornika, među kojima bivše predsjednice te udruge i liječnici iz drugih dijelova Hrvatske, koji su upozorili na neprihvatljive pritiske i sankcije HZZO-a koje ugrožavaju njihovu profesionalnu neovisnost. 

Maksimalan mjesečni prihod po ordinaciji oko 7000 eura

Tvrde da HZZO laže kada u javnost iznosi podatak da privatne ugovorne ordinacije mjesečno ostvaruju prihod od 10.000 eura. Maksimalan mjesečni prihod po ordinaciji je oko 7000 eura, rekao specijalizant Igor Petrovski.

Bivša predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić podsjetila je da ministrici zdravstva Ireni Hrstić istječe 100. dan mandata, a do sada za primarnu zdravstvenu zaštitu nije napravila ništa, iako je rekla da joj je ona prioritet.

Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore poručila je da HZZO radi u korist privatnog, a ne javnoga zdravstva.

- Do kada ćemo imati monopolistički sustav u kojemu HZZO-u nitko ništa ne može, uključujući i resorno ministarst, upitala je Krolo.

Prosvjednici su pozvali Ministarstvo zdravstva i Vladu da hitno uspostave nadzor i kontrolu nad radom i odlukama HZZO-a, za koji kažu da u dvostrukoj ulozi osiguravatelja i regulatora ignorira potrebe pacijenata i liječnika te sustavno nameće rješenja koja produbljuju probleme.

Po podacima HZZO-a, prosječno privatne ordinacije imaju 1736 pacijenata, dok timovi u domovima zdravlja imaju prosječno 1392 pacijenta.

- Poučeni svim iskustvima, znamo kad nešto potpišemo na godinu dana da se u tih godinu dana neće baš ništa promijeniti, rekla je Zrinka Hudžek Leskovar, predsjednica KoHOM-a.

- Osim administrativnog preopterećenja i radne preopterećenosti, što je postala svakaodnevnica, došla sam danas da iznesem nekakve primjere kako su pacijenti kod nas ostali bez svojih liječnika praktički preko noći, jer su u zadnjih godinu dana tri ordinacije obiteljske medicine zatvorene na području grada Siska i pacijenti su ostali bez izabranog liječnika. Došavši pred vrata saznali su da moraju naći nekoga novoga, rekla je Andrea Horvatić, liječnica iz Siska.

Ministarstvo: Prosvjed nepotreban, aktivno se razgovara s predstavnicima KoHOM-a

Ministarstvo zdravstva je stava kako je današnji prosvjed nepotreban budući da se za većinu zahtjeva o kojima se govori, kako navode, aktivno razgovara s predstavnicima Koordinacije liječnika obiteljske medicine, ali i ostalim udrugama, uz Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Naglašavaju kako su održali operativni sastanak sa svim predstavnicima struke i dogovorili hodograme rada, male radne grupe te redovne tjedne sastanke koji će riješiti ovu problematiku u kratkom intervalu, a koja traje već duži niz godina.

- Ministarstvo zdravstva još jednom ističe kako primarnu zdravstvenu zaštitu treba osnažiti u ljudstvu i osigurati bolje radne uvjete jer je ključno da svaki pacijent dobije kvalitetnu uslugu na vrijeme, a to je moguće samo ako se zdravstveni sustav stabilizira na čemu predano radimo, navodi se u priopćenju Ministarstva.

HZZO: KoHOM nas nije obavijestio o prosvjedu

HZZO je o prosvjedu saznao iz medija. U priopćenju ističu da ih iz KoHOM-a o tome nisu obavijestili.

Tvrde kako im KoHOM još nije dostavio prijedloge izmjena ugovora, iako su na to pozvani potkraj siječnja 2025. Tim se problemom sada bavi posebna radna skupina Ministarstva zdravstva u čiji je rad KoHOM uključen.

Priopćenje prenosimo u nastavku:

"Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je tijekom studenog i prosinca 2024. održao sastanke s predstavnicima KoHOM-a na kojima smo predložili da nam dostave svoje prijedloge izmjena ugovora koje do danas nismo dobili. HZZO je otvoren za pregovore, 30. siječnja 2025. uputili smo dopis KoHOM-u u kojem navodimo kako i dalje očekujemo njihove prijedloge, no odgovor nismo dobili. U međuvremenu zbog ove problematike Ministarstvo zdravstva je osnovalo radnu skupinu u koju su uključeni KoHOM i HZZO, kao i ostali dionici primarne zdravstvene zaštite (PZZ) te Hrvatska liječnička komora.

Napominjemo kako je ukupno povećanje prihoda u razdoblju od 2022. do 2025. za standardni tim opće/obiteljske medicine porastao za 62%, uz dodatne mogućnosti prihodovanja izvanlimitnih postupaka.

Omogućili smo i administrativnih rasterećenja vezano uz putne naloge, potvrde koje se izdaju u ordinacijama, doznake za bolovanja kako bi olakšali rad doktorima PZZ. Doktori kontrolori HZZO-a temeljem kontrola privremene nesposobnosti za rad utvrđuju prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje bolovanja, čime su dodatno olakšali rad izabranim doktorima koji su ranije bili ovlašteni za to. Od svih kontroliranih bolovanja doktori kontrolori HZZO-a zaključe oko 30% bolovanja.

Što se tiče razloga zbog kojega je velika većina kontrola usmjerena na primarnu odnosno na obiteljske liječnike, ističemo kako se ne može uspoređivati broj kontrola provedenih u zdravstvenim ustanovama/bolnicama s brojem provedenih kontrola u PZZ. Naime, kontrolom jedne bolničke ustanove obuhvaćeno je više stotina doktora odnosno specijalističkih timova, a evidentira se kao jedna kontrola, jer se radi o jednoj pravnoj osobi. Broj kontrola u PZZ brojčano je po evidencijama je značajno veći jer se svaki tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti evidentira kao jedna kontrola."