Obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja

Prije 27 godina priznale su nas tadašnje članice Europske unije, a na isti dana šest godina poslije završena je i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja.

Hrvatska obilježava 27 godina od međunarodnog priznanja i 21 godinu mirne reintegracije. Dana 15. siječnja 1992. godine priznale su nas tadašnje članice Europske unije, a na isti dana šest godina poslije završena je i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja.

Datum 15. siječnja 1992. bit će zauvijek upamćen kao dan kad je Republika Hrvatska postala dio međunarodne zajednice, a prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tad je poručio:"Priznajući Hrvatsku Europa je osvjedočila i sebe u ovom novom dobu demokracije i samoodređenja naroda. Hrvatska, svoja i suverena, neće iznevjeriti svoju Europu i slobodan svijet."

- U samo 27 godina Republika Hrvatska izborila se diplomatskim putem za međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, zahvaljujući hrvatskim braniteljima izišla je kao pobjednica u Domovinskom ratu, međunarodno se politički afirmirala i kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, priopćeno je iz Vlade povodom obljetnice priznanja Hrvatske.

- Mirna reintegracija posljednjeg okupiranog dijela naše države izniman je uspjeh Republike Hrvatske i jedna od ključnih političkih ostavština predsjednika dr. Franje Tuđmana. To je i najuspješniji mirovni projekt Ujedinjenih naroda na teritoriju Europe, koji i danas predstavlja najbolji model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta, navode povodom obieljtnice mirne reintegracije hratskog Podunavlja. 

I predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je hrvatskim državljankama i državljanima Dan međunarodnog priznanja.

- Bio je to veliki povijesni trenutak jer je prije 27 godina, nakon gotovo 9 stoljeća života u raznim složenim državnim zajednicama, Hrvatska svojim imenom samostalno primljena u krug suverenih država stoji, međuostalim, u priopćenju s Pantovčaka u povodu 27. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske te 21. obljetnice završetka mirne reintegracije.

Misija stvaranja aktivnog mira

U emisiji Dobro jutro Hrvatska bile su bivša savjetnica predsjednika Tuđmana Vesna Škare-Ožbolt te bivša voditeljica Ureda predsjednika Tuđaman Zdravka Bušić koje su bile uključene u sve te događaje te su govorile o tom povijesnom razdoblju. 

- Bila je to misija stvaranja aktivnog mira, hrvatski model mira izučavaju mnogi u svijetu, rekla je, između ostalog, Škare-Ožbolt. 

Na današnji dan 1992. hrvatsku su neovisnost zajedno priznale članice Europske unije. Riječ je o Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se i Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska te Švicarska.

Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.

● U logoru dočekao priznanje Hrvatske - evo kako je bilo

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Hrvatsku bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate: Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja. Međunarodno priznanje Hrvatske prije Europske zajednice objavile su Estonija, Sveta Stolica te San Marino.

Tog 15. siječnja 1992. kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. 

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Unatoč mnogobrojnim problemima koji su naizgled bili nerješivi, dvogodišnji proces mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja završio je 15. siječnja prije 21 godinu. Ipak, bila je to jedna od najuspješnijih UN-ovih mirovnih misija u svijetu.

Mirnom reintegracijom se u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni (erdutski) sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak RH vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira prethodno su omogućile i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske; "Bljesak" završena 2. svibnja te "Oluja" završena 5. kolovoza 1995. Operacijom "Bljesak" oslobođena je Zapadna Slavonija, dok su "Olujom" oslobođeni Knin i najveći dio do tada okupiranog hrvatskog teritorija.