Prije 27 godina priznale su nas tadašnje članice Europske unije, a na isti dana šest godina poslije završena je i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja.
Na današnji dan 1992. hrvatsku su neovisnost zajedno priznale članice Europske unije. Riječ je o Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se i Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska te Švicarska.
Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.
●
U logoru dočekao priznanje Hrvatske - evo kako je biloPrve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Hrvatsku bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate: Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja. Međunarodno priznanje Hrvatske prije Europske zajednice objavile su Estonija, Sveta Stolica te San Marino.
Tog 15. siječnja 1992. kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.Unatoč mnogobrojnim problemima koji su naizgled bili nerješivi, dvogodišnji proces mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja završio je 15. siječnja prije 21 godinu. Ipak, bila je to jedna od najuspješnijih UN-ovih mirovnih misija u svijetu.
Mirnom reintegracijom se u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni (erdutski) sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.
Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH
Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva
Milan Milanović te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj
Peter Galbraith i posrednik UN-a
Thorvald Stoltenberg.
Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak RH vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku te povratak prognanika i izbjeglica.
Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira prethodno su omogućile i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske; "Bljesak" završena 2. svibnja te "Oluja" završena 5. kolovoza 1995. Operacijom "Bljesak" oslobođena je Zapadna Slavonija, dok su "Olujom" oslobođeni Knin i najveći dio do tada okupiranog hrvatskog teritorija.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!