08:11 / 07.10.2021.

Autor: M.Š./HRT

Plenković o napadu na Banske dvore: Sudbonosni trenuci za Hrvatsku

Plenković polaže lovorov vijenac na 30. obljetnicu raketiranja Banskih dvora

Plenković polaže lovorov vijenac na 30. obljetnicu raketiranja Banskih dvora

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Na današnji dan prije točno 30 godina MiG-ovi Jugoslavenske narodne armije raketirali su Banske dvore. Glavna su meta bili predsjednik Franjo Tuđman i članovi državnog vrha. Dan poslije - Hrvatska je proglasila neovisnost.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković položio je lovorov vijenac na spomen ploču na zgradi Vlade RH u povodu obilježavanja 30. obljetnice raketiranja Banskih dvora.

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar obrane Mario Banožić te zastupnica u Hrvatskom saboru Zdravka Bušić kao i posebni savjetnici predsjednika Vlade Zvonko Kusić i Mate Granić.

- Danas je 30 godina od raketiranja zgrade Banskih dvora, tada je to bilo sjedište predsjednika Franja Tuđmana. Očiti je cilj bio da se likvidira vodstvo RH, tada su u zgradi bili Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Ante Marković, vodili su razgovore o velikosrpskoj agresiji Slobodana Miloševića na Hrvatsku. Tada je jedna osoba izgubila život, nekoliko je ljudi ranjeno. Na sreću najviši dužnosnici ostali su živi, bili su to sudbonosni trenuci za Hrvatsku. U noći sa 7. na 8. Hrvatski sabor je donio konačne odluke o neovisnosti RH, istaknuo je u izjavi premijer Andrej Plenković

Toga dana oko 15 sati sirene su označile zračnu opasnost. Dvije rakete pogodile su Banske dvore. Gornji grad bio je u oblaku dima.

Ondje je toga dana bila i Zdravka Bušić. Takva sjećanja ne blijede.

- Samo gledate i zahvaljujete Bogu da ste preživjeli u tome jer vi ne možete zamisliti kako je bilo, mi smo ovuda sišli baš kroz ova vrata ništa se nije ni vidjelo niti moglo od stakla i od dima, objasnila je Bušić.

Predsjednik Franjo Tuđman u to je vrijeme razgovarao s predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznog izvršnog vijeća Antom Markovićem.

- Dobrim dijelom su razorili ovu svečanu dvoranu i Banske dvore, ali su time barbari postigli suprotno što su htjeli, postigli su još veće jedinstvo hrvatskog naroda, rekao je prvi hrvatski predsjednik 7. listopada 1991. godine.

Taj je dan poginula jedna osoba, nekoliko ih je ranjeno. Nitko od odgovornih iz tadašnjeg vojnog vrha tzv. JNA za raketiranje još nije odgovarao, od prošle godine optužnica je spremna, ali još nije potvrđena.

A u Studiju 4 gostovao je Mladen Vedriš, voditelja Kriznog stožera grada Zagreba u to vrijeme. Govorio je o događajima 1991. godine.

- To je bilo srce rata, presudno razdoblje. Predsjednik Franjo Tuđman imenovao je generala Tusa za zapovjednika Stožera te mu dao zadatak da se osvoje skladišta oružja. Ta je akcija počela 14. rujna. Htjeli su spriječiti razvoj Hrvatske vojske. Bili su svjesni da je Hrvatska u mjesec dana stekla na stotine topova, tenkova, oružja, našeg oružja koje je ranije kupovano. Tada su pokušali jednim atentatom, neviđenim od Drugog svjetskog rata, to spriječiti. Dosta se pisalo kasnije o tom aerodromu od kuda su avioni poletjeli, o tim pilotima...

Kada se obezglavi vodstvo jedne države, to je za njih bila realistična prosudba, dodaje Vedriš.

- Tu da je napad uspio, tu bi bilo kolateralnih žrtva. Nezamijenjiva je bila uloga predsjednika i najužeg vodstva.

Nakon 30 godina, nitko nije odgovarao za ovaj napad, svi su nalogodavci i izvršitelji u Srbiji te su nedostupni hrvatskim vlastima.

- Bilo je pasivnosti Hrvatske u tom pogledu. Nije bilo u trenucima i političke volje da se taj proces žešće tjera.Trebalo je biti neupitnog zahtjeva prema međunarodnoj zajednici da se te stvari pravosudno provedu do kraja, dodaje Vedriš.

Dodaje i sljedeće.

- Siguran sam da bi sva ta šteta koja je u novčanom smislu nanesena Hrvatskoj, siguran sam da bi današnja Republika Srbija i još idućih 30 godina trebala plaćati odštetu. 

- Energija koja je tada postojala, idealizam, požrtvovnost, sve je to uspjelo svladati i rat i poratnu obnovu. Sada imamo potpuno drugu situaciju, dio smo globalnog svijeta, dio Europske unije. Zakonitosti su mirnodopske, ali tržišno-kapitalističke. Tada su se trošili resursi na razini države, pojedinaca i dijaspore. U prvom naletu nije značajan dio sredstava išao u Beograd pa je to bio zamašnjak. Danas ne možete živjeti od prošlosti, ovo je vrijeme stvaranja novih vrijednosti. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!