Obnova Sabora kasnit će, točan rok bit će utvrđen dodatkom ugovora

Obnova saborske zgrade na Trgu svetog Marka, koja je počela u jesen 2024., kasnit će zbog nepredviđenih građevinskih okolnosti otkrivenih tijekom radova, a novi rok za završetak radova bit će utvrđen dodatkom ugovora, rekli su Hini iz Hrvatskog sabora.

- Zbog naknadno utvrđenog stanja konstrukcije građevine i izvođenja temelja u kampadama (fazama), rok za završetak bit će produljen, a utvrđen će biti dodatkom ugovora, navodi se u odgovoru Sabora.

Zgrada Hrvatskog sabora, smještena nasuprot Banskim dvorima, pretrpjela je oštećenja u zagrebačkom i petrinjskom potresu 2020. godine, a njezina obnova počela je u jesen 2024. Posao je dodijeljen tvrtki Ing-grad, investicija je procijenjena na 70 milijuna eura s PDV-om.

Kao mogući rokovi završetka radova spominjali su se jesen iduće godine i proljeće 2028., no izvjesno je da će povratak zastupnika na Markov trg još malo pričekati.

Neplanirani zahvati usporili obnovu

Glavni i izvedbeni projekt izrađeni su na temelju dostupnih izmjera građevine prije njezina otvaranja i raslojavanja do osnovnih konstrukcijskih elemenata, a stvarno stanje zgrade utvrđeno je tek nakon otvaranja konstrukcije i uklanjanja nenosivih slojeva, objašnjava se u odgovoru Sabora.

- Tijekom izvođenja radova nastupile su okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, a koje su imale znatan utjecaj na dinamiku izvođenja radova jer su zahtijevale dodatna projektna usklađivanja ili izmjenu tehničkih rješenja, a time i prilagodbu izvođenja radova, dodaju iz Sabora.

Navode i kako su dosad završeni radovi na konstrukcijskoj obnovi te osiguranju statičke stabilnosti temelja i nosivih zidova na etažama -2, -1, kao i u prizemlju i na prvom katu.

- U tijeku su radovi na izvedbi armiranobetonskih zidova i armiranobetonskog ojačanja otvora vrata na drugom katu, kao i radovi na postavljanju elektroinstalacijskih cijevi i trasa te strojarskih instalacija (grijanje i hlađenje). Osim toga, radi se na zidanju i prezidavanju zidova od opeke, izvedbi horizontalne hidroizolacije i podne ploče podrumskih etaža, poručili su iz Sabora.

Na četvrtom katu vidikovac za građane

Velik posao trenutačno predstavlja i rušenje krovne konstrukcije, odnosno rušenje nadozida, vijenaca i stropne konstrukcije drugog kata te pripreme za izvođenje nove čelične konstrukcije krovišta.

Na trećem i četvrtom katu zgrade planira se novi, funkcionalniji prostor. Na tim će katovima biti smješteni uredi i sadržaji otvoreni za javnost, a četvrti kat saborske zgrade postat će novi gradski vidikovac s vanjskom terasom. Građani će dobiti i novi, zasebni ulaz u zgradu, iz Ulice 29. X.1918.

Projekt obnove zgrade Sabora također predviđa zamjenu unutarnje i vanjske stolarije, kao i novo tehničko rješenje energetske obnove koje se temelji na korištenju obnovljivih izvora energije.

Ukupna bruto površina zgrade Hrvatskog sabora nakon provedene obnove iznosit će oko 20,5 tisuća četvornih metara.

Predviđena je i restauracija prepoznatljivih reprezentativnih prostora te obnova pročelja, uključujući sve dekorativne elemente.

Do tada zastupnici nastavljaju svoj rad na privremenoj adresi, u zgradi Hrvatskog vojnog učilišta ''Dr. Franjo Tuđman'' u zagrebačkoj Ilici.

Potresi otkrili ranjivost povijesne saborske zgrade 

Zagrebački, ali i petrinjski potres ozbiljno su oštetili saborsku zgradu, u zagrebačkom se urušio dio krova, oštećeni su dimnjaci, tavan te 3. i 4. kat, u zgradi su popucali zidovi i stubište, oštećen je i njezin dvorišni dio. Petrinjski potres samo je potvrdio da glavna saborska zgrada u kojoj godinama nije bilo ozbiljnijih zahvata treba cjelovitu obnovu.

Jedina opsežnija obnova u njoj provedena je prije tridesetak godina, kada su uređeni sabornica, restoran i kafić, dok su neugledni saloni na prvom i drugom katu obnovljeni i dobili suvremeniji izgled.

Današnji izgled glavne saborske zgrade, dvokatnog kompleksa na istočnoj strani Trga svetog Marka, oblikovali su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan.

Početkom 20. stoljeća postalo je jasno da Sabor i Zagrebačka županija, koja je pod njegovim okriljem djelovala od 18. stoljeća, više ne mogu funkcionirati u istoj zgradi. Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada 1907. otkupila je više kuća na Markovu trgu i u okolnim ulicama te raspisala natječaj za projekt palače koja bi se jedinstvenim pročeljem uklopila među već postojeće kuće na toj parceli.

Radovi koje su vodili Kalda i Susan završeni su 1911., kada je Zagrebačka županija prodala zgradu Saboru, čime se kompleks vratio u izvorno institucionalno vlasništvo.

Zbog dugotrajne gradnje i naknadnih preinaka zgrada Sabora danas predstavlja slojevitu arhitektonsku cjelinu u kojoj su vidljivi elementi klasicizma, neorenesanse i secesije, što joj daje status važnog kulturnog spomenika, prenosi Hinin novinar Paulo Simić.