Obuljen Koržinek: Dezinformacije izazov za demokratska društva

Uoči obilježvanja 100 godina Hrvatskog radija i 70 godina Hrvatske televizije, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u središnjem Dnevniku HRT-a istaknula je kako su vjerodostojne informacije danas važnije nego ikad, u vremenu sve veće količine dezinformacija i sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.

Na početku gostovanja ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek čestitala je HRT-u veliku obljetnicu.

- Započet ću prvo s čestitkom na ovoj velikoj obljetnici koju ćemo sutra obilježiti, rekla je.

Govoreći o današnjem medijskom okruženju, upozorila je na paradoks razvoja komunikacijskih platformi koje su, unatoč većoj dostupnosti informacija, dovele i do širenja nepouzdanih sadržaja.

- Danas je pomalo paradoksalno koliko se nakon tolikog razvoja medija pojavila kakofonija informacija i koliko je potrebno jačati medijsku pismenost, jačati sposobnost svakog građanina da razlikuje istinu od pouzdane informacije kako bi bio otporan član društva, rekla je.

Istaknula je da borba protiv dezinformacija predstavlja jedan od ključnih izazova za demokratska društva.

- Teško mi je reći koliko je društvo svjesno opasnosti. Puno se radi na medijskoj pismenosti s djecom i mladima, ali bojim se da nismo do kraja svjesni do koje mjere smo uhvaćeni u mrežu potencijalnih dezinformacija i lažnih vijesti. Tu je velika razlika između mainstream medija i onoga što nam posreduju društvene mreže. To nisu mediji, tu ne postoji nikakva urednička odgovornost, rekla je.

Dodala je kako zabrinjava podatak da velik broj građana izbjegava vijesti, dok umjetna inteligencija dodatno komplicira informacijski prostor.

- Zabrinjavajući su podaci o tome koliki postotak građana izbjegava vijesti, a problem je i koliko se sve usložnjava sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom. Puno brže se šire dezinformacije nego provjerene vijesti. Naš je cilj da vratimo povjerenje u medije. To je ključno za naša demokratska društva, rekla je.

Ministrica je podsjetila i na državne projekte usmjerene na provjeru činjenica.

- Važno je jačati otpornost društva, a to možemo samo ako jačamo otpornost svakog građanina. Mi smo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti kao jedna od prvih država financirali rad fact-checkera koji su se organizirali tako da su se udružili s akademskom zajednicom, novinarima i udrugama. Provjeravaju teme po područjima svoje ekspertize, od sigurnosti hrane i zdravlja do klimatskih promjena, rekla je.

Govoreći o mladima koji se dominantno informiraju putem društvenih mreža, rekla je da bi medijska pismenost trebala imati snažnije mjesto u obrazovnom sustavu.

- Svakako. Organiziramo dane medijske pismenosti koji su proizveli velik broj priručnika. U školama se jako puno radi, ali to je zasad međupredmetni sadržaj. Sljedeći korak je financiranje velikog nacionalnog projekta razvoja centara medijske pismenosti koji se naslanjaju na knjižnice. Svakako smatram da bi i u formalno obrazovanje jače trebalo uključiti medijsku pismenost. To je nešto što moramo razviti, poručila je.