Obuljen Koržinek: Radio kao javni servis ključan je za nacionalnu kulturu

Javni radio servis jedna je od najvažnijih kulturnih institucija bez kojih nema nacionalne kulture i uvjerena sam u njegov opstanak, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u petak na panel raspravi ''Budućnost radija'' u povodu 100 godina HRT-a - Hrvatskoga radija.

Ministrica Nina Obuljen Koržinek kazala je da je razvoj tehnologije ubrzan i da se gotovo eksponencijalno ubrzava pa je regulatorima, ali i onima koji upravljaju javnim servisima, jako teško dovoljno brzo se prilagođavati. Međutim, naglasila je, vjerujem da će potreba ljudi i građana za tipom komunikacije koju prenose klasični mediji, u prvom redu radio, osigurati opstanak.

Najavila je i nastavak rada na donošenju novog zakona o medijima te nastavak konsolidacije javnog medijskog servisa.

Šveb: Javni medijski servis sada je i puno važniji

Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb istaknuo je problem financiranja HRT-a, a upitan kako se financira javni medijski servis - Hrvatski radio i Hrvatska televizija - budući da se pristojba nije mijenjala 16 godina, odgovorio je da bi bez potpore Vlade u posljednjih godina ''teško zatvorili financijski okvir'' te da je potreban novi model javnog financiranja.

Ocijenio je i da je u današnjom medijskom svijetu javni medijski servis možda i važniji nego što je bio do sada, i to zbog poplave sadržaja i dezinformacija na internetu.

- Razlika između komercijalnih medija i HRT-a i drugih javnih medijskih servisa nije u tehnologiji proizvodnje sadržaja, nego u svrsi i društvenoj zadaći. Naš zadatak nije da maksimiziramo profit za vlasnika ili da algoritamski zadržavamo pažnju na internetu nego da radimo za javnost i interesu javnosti i mislim da će to u konačnici biti prevaga za budućnost takvih servisa, kazao je Šveb.

Popovac: Tradicionalni mediji su prebitni, važno je osigurati njihovu neovisnost i dostatno financiranje

Predsjednik Vijeća za medije i ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac je, govoreći o budućnosti radija, istaknuo veliki značaj Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija bez čije potpore, kako je kazao, više od pola radijskih postaja u Hrvatskoj ne bi opstalo.

Ocijenio je i da je ključno pitanje hoće li se nastaviti poticati i davati potpora tradicionalnim medijima ili će se sve prepustiti "paralelnim stvarnostima društvenih mreža".

- To više nije kriza medijskog prostora, to je kriza društva budemo li svi živjeli u paralelnim svjetovima, po ''feedu'' koju je ujutro dala društvena mreža. Tu su javni medijski servis, tradicionalni mediji i profesionalno novinarstvo prebitni. Smatram da treba poštovati Europski akt o medijskim slobodama koji jasno kaže da su države dužne osigurati neovisnost i dostatno financiranje javnih servisa, kazao je Popovac.

Direktor Radio Slovenije i potpredsjednik EBU Radijskog odbora Mirko Štular naglasio je iznimnu važnost radija u kriznim situacijama naglasivši da je radio i dalje medij kojem javnost najviše vjeruje, a zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak naglasila je da je radio dio demokratske infrastrukture i pouzdan medij koji može biti dostupan gotovo svakome.

Predsjednik Hrvatske udruge radijskih nakladnika Željko Švenda i Luka Đurić iz Hrvatskog radijskog foruma govorili su, između ostaloga, o važnosti deregulacije radija, a član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Ivan Račan naglasio je potrebu ''oslobađanja'' javnih medijskih servisa od političkog utjecaja.

Panel rasprava održana je na 100 obljetnicu Hrvatskog radija odnosno obilježavanja sto godina nakon što je prva radijska spikerica Božena Begović 15. svibnja 1926 . u eteru izrekla ''Halo, halo ovdje Radio Zagreb''.