Od dodatnog poreza na dobit već raspodijeljeno 102 milijuna eura

11.05.2023.

Zadnja izmjena 17:50

Autor: M.M./Hina/HRT

Ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade

Ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade

Foto: Davorin Visnjic / Pixsell

Ministar financija Marko Primorac izvijestio je u četvrtak na sjednici Vlade da iskazana obveza na ime dodatnog poreza na dobit iznosi 236 milijuna eura, a kako je dosad već raspodijeljeno više od 102 milijuna eura prikupljenih sredstava.

Više doznajte u prilogu Šime Vičevića:

Kako je podsjetio ministar, poslovni subjekti u Hrvatskoj uglavnom su do kraja travnja bili obvezni podnijeti poreznu prijavu, a u skladu s tim i uplatiti iznos sredstava u državni proračun.

Tako su do 8. svibnja ove godine zaprimljene 353 prijave o dodatnom porezu na dobit, a iskazana obveza iznosi 236 milijuna eura. Pritom, do 5. svibnja na ime tog poreza ukupno je u državni proračun uplaćeno nešto više od 213 milijuna eura.

Primorac je napomenuo kako to nisu konačne brojke, jer postoje poslovni subjekti čija se fiskalna godina ne podudara s kalendarskom, tako da postoji mogućnost da se iznos neznatno poveća.

- Ali u načelu možemo reći da je porezom prikupljeno nešto više od 230 milijuna eura, istaknuo je Primorac.

Zakonom donesenim krajem prošle godine, dodatni porez na dobit moraju platiti kompanije s prihodima u 2022. godini većim od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Primorac je istaknuo da se Vlada pri uvođenju tog poreza vodila činjenicom kako je svatko, u skladu sa svojim mogućnostima i gospodarskom snagom, dužan pridonijeti saniranju negativnih posljedica krize.

- Uvođenje ovog poreza bilo je prije svega utemeljeno na načelima pravednosti, jednakosti, ali i razmjernosti, ustvrdio je.

Primorac je podsjetio da se Vlada obvezala da će se prikupljena sredstava od poreza iskoristiti isključivo za pomoć najugroženijim skupinama građana, poput umirovljenika, primatelja dječjeg doplatka ili minimalne zajamčene naknade.

Kada je riječ o obvezama kompanija, prednjače one iz prerađivačke industrije, a njih 41 mora platiti 103 milijuna eura dodatnog poreza. Nadalje, 69 subjekata iz trgovine na veliko i malo obveznici su plaćanja gotovo 35 milijuna eura, tvrtke iz djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i sl., njih osam, mora platiti nešto više od 16 milijuna eura, a šest subjekata iz financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja imaju obvezu od nešto više od 23 milijuna eura.

- Dakle, ukupno nešto više od 236 milijuna eura je zaduženo, zaključio je Primorac.

Već raspodijeljeno više od 102 milijuna eura


Izvijestio je da je već u travnju raspodijeljen dio sredstava i to u sklopu Vladinog travanjskog paketa mjera, a riječ je o nešto više od 102 milijuna eura.

Tako je nešto više od 130 milijuna eura još ostalo za raspodjelu u slijedećim paketima mjera Vlade za pomoć građanima i gospodarstvu, napomenuo je Primorac.

Porez na ekstraprofit prijavile su 353 tvrtke. I to prerađivačka industrija u iznosu od 103 milijuna eura, a trgovina na veliko i malo - 33 milijuna. U djelatnosti opskrbe energentima iznos je oko 16 milijuna, a u financijskim djelatnostima i onima koje se tiču osiguranja 23 milijuna eura. Potvrda stiže i iz INA-e.

- Da, platili smo porez na ekstraprofit. Prošli ili pretprošli tjedan ukupno smo platili 156 milijuna eura, od čega se 79 milijuna odnosi na porez na ekstraprofit, a preostali dio na porez na dobit poduzeća, rekao je Peter Ratatics, predsjednik Uprave INA-e.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je na obećanje da će svaki cent od prihoda od dodatnog poreza na dobit biti redistribuiran za mjere koje se poduzimaju za one najranjivije.

Informacija o 236 milijuna eura prihoda na ime poreza, po Plenkovićevim riječima, nešto je malo iznad očekivanja, koja su se kretala oko 1,5 milijarde kuna.

Osim porezom na ekstraprofit, Vlada u sektor financija red želi uvesti i Registrom zaposlenih te centraliziranim obračunom plaća u državnim i javnim službama. Danas je prihvaćen prijedlog zakona.

- Proširujemo obuhvat tog zakona na sve druge proračunske korisnike, a isto tako, sva sredstva koja se isplaćuju iz državnog proračuna bit će obuhvaćena i registrom i centraliziranim obračunom plaća, rekao je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!