Forum za tranzicijsku pravdu: Od političara se očekuje da učine više

13.12.2022.

12:44

Autor: V.K./HRT/Hina

Forum za tranzicijsku pravdu

Forum za tranzicijsku pravdu

Foto: Marko Prpic / Pixsell

Od političara se očekuje da ne dovode u pitanje ratne zločine, ne odlikuju one koje su optuženi ili osuđeni za njih, ne gledaju samo svoje zemlje i žrtve, već da priznaju patnju svih žrtava, poručeno je u utorak na 15. Forumu za tranzicijsku pravdu u post-jugoslavenskim zemljama.

- Prošlost se ne može zaboraviti, patnju treba priznati, to treba biti temelj gospodarskog i kulturnog razvoja. Vjerujemo da se činjenice o stradanjima svih žrtava trebaju ugrađivati i trebaju se tražiti načini kako razvijati simboličke korake, istaknula je voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelić na skupu s nazivom "Pomirenje nema alternativu", koji organizira REKOM mreža pomirenja.

Važno je da oni koji su najvidljiviji javnosti šalju poruke pomirenja

Ocijenila je kako je u vrijeme hrvatskih predsjednika Mesića i Josipovića, srpskog predsjednika Tadića ili kosovske predsjednice Jahjage bilo puno više razumijevanja za značaj simboličkih koraka prema pomirenju nego što ih ima sada.

Ipak, smatra kako u Hrvatskoj postoji proces od vremena kada je premijer Plenković prvi puta bio u Varivodama na mjestu stradanja srpskih civila i otkad predstavnici SNV-a odlaze pokloniti se žrtvama u Vukovar.

No, podsjetila je i na ovogodišnji incident u Škabrnji, kada je dio branitelja okrenuo leđa potpredsjednici Vlade iz redova SDSS-a.

Teršelič je istaknula kako je važno da oni koji su najvidljiviji javnosti - političari, komentatori, umjetnici, šalju poruke pomirenja, priznaju patnje žrtava i uvažavaju činjenice o počinjenim ratnim zločinima.

Važno je i lokalizirati proces pomirenja, posebno u mjestima stradavanja, raditi simbolične geste i u razgovor uključiti ljudi s različitih političkih i nacionalnih strana.

Kandić: Hrvatska se od 2015. udaljila od regionalne suradnje

Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo iz Srbije upozorila je kako u Srbiji vladaju politički ekstremizam, odbijanje bavljenja s prošlošću i teritorijalni problemi koji ne održavaju potrebe običnih ljudi.

Smatra kako je dio srpskih građana umoran od toga, no dobar dio je pod utjecajem strašne ratnohuškačke i ekstremističke propagande.

- Onaj tko sluša određene televizijske stanice ili čita tabloide živi neki paralelan život, pojasnila je.

Ocijenila je kako je Srbiji potrebno novo lice, pokret, građanski aktivizam i pobuna protiv vladavine jednog kako bi došlo do pomirenja, no potrebna joj je i konstruktivna Europska unija, podrška iz regije, a posebno podrška Hrvatske.

Kandić je navela kako je Hrvatska do 2015. bila lider u regionalnoj suradnji što se tiče procesuiranja ratnih zločina, pomirenja i suradnje, no od tada se udaljila, a suradnja je prestala.

- Danas je u Hrvatskoj najviše suđenja u odsustvu, što se polako prenosi u sve druge zemlje. To unazađivanje kaznenog pravosuđa je rezultat lošeg djelovanja političkih elita, poručila je.

Istraživanje: Mladi podržavaju proces suočavanja s prošlošću

Anja Gvozdanović iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu na Forumu je prvi put predstavila rezultate istraživanja stajališta mladih u Hrvatskoj o ratnim devedesetima, koje je provedeno u ožujku 2022. nad 514 osoba iz cijele Hrvatske u dobi od 18 do 30 godina.

Istraživanje je pokazalo kako mladi načelno podržavaju proces suočavanja s prošlošću i da se procesuiraju zločini neovisno o nacionalnosti počinitelja, ali postoje elementi relativizacije i nedostatka znanja.

Njihovi stavovi i (ne)znanja odražavaju službeni narativ o Domovinskom ratu, ali i međugeneracijski prijenos sjećanja u obitelji. Škola je tek na šestom mjestu u prenošenju informacija, a mladi vjerojatno imaju i slabiji interes za te teme.

Istraživanje je također pokazalo snažnu povezanost obiteljskog iskustva tijekom rata i stajališta o ratnim devedesetima pa su tako ispitanici čiji članovi obitelji nisu izravno sudjelovali u ratu ili nisu bili njime izravno pogođeni češće kritičniji prema negativnim stranama Domovinskog rata.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!