U Hrvatskoj je prošle godine evidentirano malo više od 3000 požara na otvorenom, od čega gotovo 2000 u priobalju. To je upola manje nego 2022. I baš kad su vatrogasci pomislili da je poboljšanje rezultat njihovih čestih upozorenja, u prva tri mjeseca ove godine, požara u prirodi opet je sve više.
Od zapaljene hrpice granja u vrtu do velikog požara tanka je granica. Sudeći po prva tri ovogodišnja mjeseca, pred međimurskim vatrogascima mnogo je posla.
- Imamo povećanje požara otvorenog prostora. Prošle godine je bilo 112 intervencija za cijelu godinu, a ove godine do danas zabilježeno je 50-ak intervencija, kaže Robert Meglić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije.
Građane smo pitali kako se rješavaju granja u vrtu na proljeće...
- Pa spalimo to, rekla je jedna prolaznica.
- Mora biti netko uvijek tko pazi na to i nikad se ništa nije dogodilo, dodala je.
- Ja si to sve pokurim sama u šporetu, rekla je druga prolaznica.
Vatrogasci na požarištu često zateknu i ozlijeđene osobe.
- Događa se da stariji ljudi znaju paliti, a ne obavijeste domaći DVD, pa im vatra izmakne kontroli. Ili se popiknu ili ako se nagutaju dima, padnu, kaže zapovjednik Meglić.
Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice u prošloj je godini najviše požara na otvorenom bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 716, a najmanje na području Bjelovarsko-bilogorske, 21. Paljenje suhe trave i granja nije zabranjeno, ali pravila postoje.
- Mora biti dovoljno odvojeno, minimalno 20 do 30 metara od zgrada, ne smije se postavljati ispod električnih vodova, niti u blizini štaglja, ističe Meglić.
Preraste li spaljivanje granja u nenamjerni veći požar, krivca čeka novčana kazna od 130 do čak 2000 eura. Namjerno izazivanje požara mnogo je skuplje. Ili gotovo 20 tisuća eura ili 60 dana zatvora.