Odbor za pravosuđe odbio prijedlog tematske sjednice o štrajku

Saborski Odbor za pravosuđe odbio je u petak većinom glasova prijedlog predsjednika tog odbora Mišela Jakšića (SDP) da se sazove tematska sjednica o utjecaju štrajka pravosudnih službenika i namještenika na rad sudova.

Mišel Jakšić (SDP) istaknuo je da štrajk službenika i namještenika traje već 40 dana i najdulji je u povijesti, da to postaje sistemski problem i da o tome treba raspravljati.

- Treba razgovarati, pogotovo nakon odluke da se neće plaćati dani u štrajku. Iscrpljuje se prostor za jasan i argumentiran razgovor, nije uvijek lako zadovoljiti želje sindikata, ali bojim da se ovdje ušlo u slijepu ulicu i mračni tunel gdje nema razgovora i gdje se funkcionira na bazi ucjena, kazao je Mišel te katastrofalnim ocijenio sliku da sudske službenike dočekuje specijalna policija.

- Problem je i puno prigovora građana i gospodarstvenika po čemu se jasno vidi da je sustav paraliziran, dodao je Jakšić.

Inicijativu da se sazove tematska sjednica podržali su i Vesna Nađ (Socijaldemokrati) i Nikola Grmoja (Most) kazavši kako je svima jasno da sudska vlast zbog štrajka ne funkcionira i da građani trpe štetu.

Podršku sazivanju sjednice dala je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter naglasivši kako je riječ o temi o šireg javnog interesa.

- Riječ je o dva ustavna prava, prvu na štrajk i pravu na pristup pravosuđu, rasprava samo može koristiti, kazala je.

Međutim, vladajući koji imaju većinu u Odboru, smatraju da je preuranjeno sazivati tematsku sjednicu dok traju pregovori između sindikata i vlade.

Krunoslav Katičić (HDZ) istaknuo je da vlada poštuje pravo radnika na štrajk i ima empatiju za plaće u pravosuđu, ali da treba voditi brigu o cjelokupnom sustavu jer izdvajanje samo jedne grane može dovesti do drugih poremećaja. 

- Pregovori se još uvijek vode i, ne zauzimajući ni jednu stranu, pustimo da se nastave, rekao je Nikola Mažar (HDZ). 

Poručio je i kako mu je drago da SDP i Socijaldemokrati ovog puta podržavaju radnike jer dok su bili na vlasti, ukinuli su materijalna prava, božićnice i regres te, kako je ustvrdio, na prevaru donijeli odluku o smanjenju koeficijenata za 230 tisuća djelatnika.