15:04 / 06.05.2020.

Autor: HINA/HRT

Odbor za pravosuđe podržao Zlatu Hrvoj-Šipek za glavnu državnu odvjetnicu

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Saborski Odbor za pravosuđe prihvatio je u srijedu prijedlog Vlade za imenovanjem Zlate Hrvoj-Šipek na dužnost glavne državne odvjetnice.
Saborski Odbor za pravosuđe prihvatio je u srijedu prijedlog Vlade za imenovanjem Zlate Hrvoj-Šipek na dužnost glavne državne odvjetnice. Zastupnici Hrvatskog sabora nastavit će u četvrtak s radom raspravom o prijedlogu odluke o njezinom imenovanju.

Hrvoj-Šipek je pred članovima Odbora istaknula da se za mjesto glavne državne odvjetnice javila kako bi se stvorio kvalitetan okvir za rad i daljnje djelovanje Državnog odvjetništva (DORH).

- Onoga časa kad sam shvatila da se nitko od kolega iz DORH-a nema namjeru javiti, naprosto zato da se ne zaustave ustavni procesi, svojevrsni unutarnji preustroj koji nitko neće izvana registrirati, osjećala sam svoju obavezu dati svoj doprinos da se taj dio posla završi i da se stvori kvalitetan okvir za rad i daljnje djelovanje Državnog odvjetništva, rekla je Hrvoj-Šipek.

Poručila je da se svojim iskustvom i znanjem može nositi s tim poslom dodavši kako je "prošla sve stručne stepenice". 

Goran Aleksić iz Snage upitao je Hrvoj-Šipek trebaju li banke biti kažnjene zbog "slučaja Franak".    

- Dijelim mišljenje svih koji osjećaju kredite, ali kad o tome odlučujemo kao pravnici odlučujemo zakonom i pritom tu ne možemo ništa mijenjati, odgovorila je Hrvoj-Šipek. 

Na pitanje Stjepana Čuraja iz HNS-a kako misli zadržati postojeći kadar u DORH-u ocijenila je kako je "ljude teško zadržati".

- Negativna percepcija javnosti o DORH-u djeluje demotivirajuće na ljude u sustavu jer su greške vidljive, a dobre stvari javnost ne zapaža. Zalagat ću se za kvalitetnu organizaciju u kojoj će se znati tko i što radi i da se rad valorizira prema učinkovosti. Riječ je o nevidljivim promjenama za javnost, ali vrlo bitnima za DORH. To bi bio dobar motiv za ostanak u DORH-u, kaže Hrvoj-Šipek.    

Posao glavnog državnog odvjetnika nije odlazak na rasprave, već da koordinira i usklađuje rad na svim razinama DORH-a i osigurava jedinstvenu primjenu zakona. Pritom je naglasila da je Zakonom o Državnom odvjetništvu iz 2018. godine započela "tiha, ali vrlo bitna reforma koja može doprinijeti stabilnosti i jačanju neovisnog pravosuđa". 

SDP-ovu Ranku Ostojiću, kojeg je zanimao stav kandidatkinje o zastarama u slučaju ratnog profiterstva, Hrvoj-Šipek je odgovorila da DORH na to ne može utjecati, dodajući kako zastare mogu biti frustrirajuće zbog uloženog truda državnih odvjetnika.

Na Ostojićevo pitanje je li prošla sigurnosnu provjeru zbog kandidature Hrvoj-Šipek je istaknula kako je nakon iskustva s bivšim glavnim državnim odvjetnikom Draženom Jelenićem, koji je podnio ostavku nakon otkrića da je zatajio svoje članstvo u masonskoj loži, važno obaviti sigurnosnu provjeru svake ključne osobe u Hrvatskoj.

- Jelenić nije otišao jer je doveo u pitanje svoju nepristranost, već zato što je prešutio članstvo u tajnoj organizaciji. Iako ta organizacija nije zabranjena, po mojem uvjerenju član te udruge ne može biti državni odvjetnik, sudac ili državni dužnosnik.Zbog etičkog kodeksa Državnog odvjetništva neprihvatljivo je da državni odvjetnici budu članovi masonske lože, ocijenila je.

Na pitanje Marte Luc-Polanc iz SDP-a za ocjenu slučaja Agrokor, Hrvoj-Šipek je ustvrdila da je riječ o "najkompleksnijem predmetu koji se nalazi u završnoj fazi, za kojeg vjeruje da će se privesti kraju".

Stevi Culeju, kojeg je zanimalo utvrđivanje i naplata ratne odštete od Srbije, Hrvoj-Šipek je rekla da je pitanje ratnih zločina "rana hrvatskog društva" kojom se DORH mora kontinuirano baviti.

Ratni zločini jedna su od najvažnijih i primarnih zadaća DORH-a pa će se zalagati da se specijaliziranim odjelima tužiteljstva kao vanjski suradnici pridruže vojni analitičari radi "slaganja mozaika".

- DORH kao pravosudno tijelo nije ovlašteno za utvrđivanje ratne odštete. To je pitanje političke odluke i državne strategije vezane za pristupne pregovore Europske unije sa Srbijom dodala je Hrvoj-Šipek.

Na pitanje predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe Peđe Grina (SDP) kako bi riješila pitanje političke korupcije, Hrvoj-Šipek je odgovorila da nadležnost Uskoka treba smanjiti "kako bi imao prostor baviti se s najkrupnijim oblicima korupcije, pa tako i političke korupcije", umjesto da mora raditi i na nevažnim slučajevima.

Saborski zastupnici bi o imenovanju Zlate Hrvoj-Šipek trebali raspravljati u četvrtak. Sabor imenuje glavnog državnog odvjetnika na Vladin prijedlog, na četiri godine, uz prethodno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe.

Za Hrvoj-Šipek, sadašnju zamjenicu glavnog državnog odvjetnika, Vlada se odlučila nakon razgovora sa šest kandidata koji su se javili na raspisani poziv. Čelno mjesto u DORH-u upražnjeno je od sredine veljače, kada je Dražen Jelenić podnio ostavku.

Grbin: Hrvoj-Šipek ne može unijeti potrebne promjene u radu DORH-a

Grbin je nakon saslušanja rekao da Zlata Hrvoj-Šipek ne može unijeti nužno potrebne promjene u poboljšanju rada Državnog odvjetništva.

- Problematičan je njezin program u kojem nema spomena o političkoj korupciji. Nespominjanje političke korupcije prilikom kandidiranja za mjesto glavne državne odvjetnice ne smije biti omaška i jasno pokazuje da niste spremni za tu funkciju, kazao je Grbin nakon saslušanja Hrvoj-Šipek pred saborskim Odborom.

Ocijenio da je postupak izbora glavne državne odvjetnice ''apsolutno netransparentan'', jer je Vladino povjerenstvo saslušavalo kandidate ''iza zatvorenih vrata''.

- Ne znam jesu li na tom sastanku postizani neki dogovori. Primjerice, je li ministar unutarnjih poslova nešto tražio. Ovaj postupak je daleko najnetransparentniji od svih dosadašnjih i baca ružnu sjenu na izbor, dodao je.  

Grbin je istaknuo da Hrvoj-Šipek na određena pitanja tijekom rasprave nije jasno odgovarala te je odbila jasno kazati hoće li protiv bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića pokrenuti stegovni postupak zbog njegovog članstva u masonskoj loži.

Govoreći o prijedlogu kandidatkinje za smanjenjem ovlasti Uskoka radi njegove bolje učinkovitosti, naveo je da ona nije definirala na koji način treba redefinirati nadležnost Uskoka.

- Ukoliko želite redefinirati Uskokovu nadležnost, onda to morate jasno obrazložiti, a ništa od toga danas nismo čuli, zaključio je Grbin.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!