'Odgoj i obrazovanje djece nemaju cijenu'

Turk smatra da obrazovanje, odnosno odgoj djece nema cijenu, a ovo je prvi put da se centralna država uključuje određenim mjerama s ciljem poboljšanja demografske obnove.

U radijskoj emisiji 'U mreži Prvog' bilo je riječi o mjerama demografske obnove koje trebaju zaustaviti negativne trendove i alarmatni pad broja stanovnika. U emisiji su gostovali državni tajnik za demografiju Marin Strmota, Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta, te predsjednik Udruge gradova Željko Turk.

Govoreći o mjerama demografske obnove za 2018. Strmota je izjavio kako je u proračunu za to predviđena 1,1 mlrd. kn, od kojih je 313 mil. kn za povećanje rodiljnih potpora, 400 mil. kn za izmjene zakona o doplatku za djecu, a u vrtiće treba uložiti oko 370 mil. kn. Pojasnio je kako su izmjene zakona u proceduri, što zahtijeva određeno vrijeme, a moglo bi zaživjeti u drugoj polovici godine, dok ulaganje u vrtiće kreće sada početkom godine, a do tih novaca će doći putem europskih fondova.

Turk smatra da je važno istaknuti kako tijela lokalne samouprave osnivači vrtića, u Zaprešiću npr. za vrtiće odlazi oko 20% iz proračuna. Smatra da obrazovanje, odnosno odgoj djece nema cijenu, a ovo je prvi put da se centralna država uključuje određenim mjerama s ciljem poboljšanja demografske obnove.

Dodao je kako velik dio gradova muku muči s nedostatkom kapaciteta, oko 70-ak jedinica lokalne samouprave nema vrtić u svojim prostorima. I cijene su također različite, u nekim gradovima su besplatni, dok su u nekima i oko 1200 kn, ovisno o ekonomskoj snazi jedinice i samoj politici. Turk smatra da nije u redu ni to što neki gradovi mogu kupovati knjige školarcima, a neki ne. Odgoj i obrazovanje je nešto čime se centralna vlast mora puno više pozabaviti, a ovakve mjere pozdravljam, dodao je.

Govoreći o prirodnom prirastu, Čipin je rekao da već i ptice na grani znaju da je kod nas već dugi niz godina veći broj umrlih nego rođenih. Kaže da je iznenađen da je broj rođenih u 2016. i 2017. pao znatno ispod 40.000. Na pitanje kako demografi gledaju na ove mjere, smatra da su dobrodošle.

Strmota kaže da postoje 4 dokumenta koja strateški pristupaju ovom projektu, problem je da su se provodile mjere unutar pojedinog ministarstva, a ključno je da bi cijeli niz mjera trebao uključiti međusobnu suradnju ministarstava.

Turk je kazao da gradove muče pedagoški standardi koji se poboljšavaju, ali važni su i materijalni uvjeti - više vrtića, više teta, a do sada je to bilo u nadležnosti isključivo jedinica lokalne samouprave. Moramo biti jasno određeni prema cilju, imati novce za to potrebne i to je jedan od uvjeta pronatalitetne politike - mogućnost da uz dobar gradski prijevoz i druge materijalne osnove imamo mogućnost da djecu smjestimo u vrtić, što je dio europskog standarda, dodao je.