Odgojni dom Bedekovčina: "Djevojke su bježale, okrenuli smo novi list"

19.01.2022.

09:44

Autor: Sanja Corazza/Labirint/HRT/IMS

Dvorac Gornja Bedekovčina postao je odgojni dom nakon Drugog svjetskog rata.

Dvorac Gornja Bedekovčina postao je odgojni dom nakon Drugog svjetskog rata.

Foto: Labirint / HRT

Svjedoci smo brojnih primjera nefunkcioniranja sustava socijalne skrbi, često s tragičnim posljedicama. Ipak, postoje i oni svijetli primjeri o kojima se ne govori. Među njima je priča o jednoj socijalnoj ustanovi, koja je doživjela preobrazbu i s koje je napokon skinuta stigma.

Dvorac Gornja Bedekovčina postao je odgojni dom nakon Drugog svjetskog rata. U njega su dolazile djevojke s problemima u ponašanju s područja cijele bivše države. Potom su, nakon osamostaljenja, u njega smještane djevojke iz cijele Hrvatske.

- To su bile mahom djevojke koje su već bile u sustavu pravosuđa zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela ili su već bile u postupku kaznenog progona. S druge strane, to su bile ne djevojke koje su već eksperimentirale s drogom, nego su već bile ovisnice, priča za HTV-ovu emisiju Labirint Tamara Kotarski, ravnateljica Odgojnog doma Bedekovčina.

Odgojni dom imao je stigmu, korisnice su bile obilježene, nerijetko završavale u crnoj kronici.

- Nismo imali metode zaustaviti njihova neprihvatljiva ponašanja. Broj bjegova iz Odgojnog doma Bedekovčina, mi to zovemo samovoljno napuštanje doma, kada djevojka želi otići dečku, u društvu, u disko, da sad ne nabrajam sva mjesta gdje bi one najradije bile, je bio ogroman. Mi više nismo imali niti jedne djevojke koja nema bjegova. Sve su kontinuirano bježale. I mi smo shvatili da s takvim načinom rada ne možemo biti uspješni u tretmanu, nastavlja Kotarski.

Negativna priča o Odgojnom domu Bedekovčina je bila prisutna zapravo zbog težine njihova rada i težine rizičnih ponašanja u koje su se djevojke nažalost upuštale, nastavlja.

- Otvorena ustanova smo uvijek bili, znači nismo u pravosuđu, nego smo u sustavu socijalne skrbi. U socijalnoj skrbi ne postoji zatvorena ustanova ili poluzatvorena ustanova gdje biste vi dijete mogli doslovno spriječiti, zaustaviti ako ono hoće pobjeći, ako hoće ići van konzumirati drogu. Mi smo imali samo sebe i radili smo koliko smo mogli da ih zaustavljamo, ali to nije bilo dovoljno, kaže.

Kada su vidjeli da zaista više ne mogu, da je njihov rad neuspješan, okrenuli su novi list.

- Priča o transformaciji Odgojnog doma Bedekovčine je zapravo počela 2011. kad se donio masterplan o promjeni u sustavu socijalne skrbi, gdje institucionalni smještaj djece mora biti zadnja opcija, priča Kotarski. Trebali su, kaže, početi nuditi nove usluge koje bi sprječavale da djeca uđu u sustav socijalne skrbi u institucionalnom obliku.

Za novi početak i za priliku za drugačiji život, dom je uspio povući novac iz europskih fondova. Više od 20 milijuna kuna za preobrazbu u nov način rada, bolji tretman štićenika i viši standard. I sam će dom promijeniti naziv u - centar za pružanje usluga u zajednici.

- Jednom prilikom sam s kolegicom išla na stručni skup. I ušli smo u dom za starije, a ja stvarno dugo nisam bila u domu za starije. I kad sam vidjela zapravo kako je dom za starije uređen, a u kakvim uvjetima mi radimo s djecom, stvorila mi se žarka želja da nešto promijenim, prisjeća se u razgovoru za Labirint.

Kuće umjesto paviljona s rešetkama

Paviljoni s rešetkama nalik na zatvor zamijenjeni su organiziranim stanovanjem u kućama. To su obiteljske kuće u lokalnim zajednicama, u kojima život pokušava biti što bliži uobičajenom.

Odgajateljica Nikol Agatić kaže kako se može reći da djevojkama mijenjaju roditelje.

- Mi smo njihova takozvana alternativna obitelj. Od buđenja, doručka, pripreme doručka, pospremanja, brige o rublju, o pranju odjeće, sušenju, odlazak u školu, pišemo s njima zadaću, surađujemo sa školama, vodimo brigu o njihovom zdravlju, nabraja. To su, kaže, djeca koja su željna ljubavi i pažnje. Kako bismo se mi osjećali da nas netko smjesti u instituciju a prvo što ugledamo su rešetke? - pitaju odgojiteljice.

Djevojke iz doma i dalje bježe, no drastično manje, kažu. Brzo ih nađu, ali se vrlo brzo i same vrate, doznaje Labirint u razgovoru s djelatnicima. Puno se djevojaka, kažu, udalo. Rodile su i djecu koja su također bila u riziku. Za djecu u riziku i zanemarenu djecu pokrenut je program poludnevnog boravka. Javnog prijevoza nema pa je odgajatelj i vozač.

Dom ima 26 zaposlenih stručnih djelatnika, od kojih su većina socijalni pedagozi, socijalni radnici i psiholozi. Kontinuirana edukacija je ključ, poručuju.

Pogledajte prilog:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!