Okrugli stol: Centar za nuklearni otpad u općini Dvor ovisi o zaštiti okoliša

Gradnja centra za zbrinjavanje nuklearnog otpada u općini Dvor ovisi o njegovoj prihvatljivosti za okoliš, a rušenje osam objekata na lokaciji Čerkezovac ne prejudicira da će doći do gradnje, rečeno je u srijedu na okruglom stolu u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Općine Dvor.

Prvi radioaktivni otpad na lokaciju Čerkezovac trebao bi biti dopremljen 2028. godine, kada se očekuje početak rada Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Ekološki aktivisti ističu da javnosti još uvijek nije predstavljen ključni dokument - studija utjecaja na okoliš - a već se pripremaju novi projekti.

Direktor Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško Josip Lebegner pojasnio je kako se Zakonom o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, određuje i izgradnja središnjeg skladišta za radioaktivni otpad i iskorištene izvore s teritorija Hrvatske i dugoročnog skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško.

- Zakonom su stvoreni preduvjeti za pokretanje procjene utjecaja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na okoliš kao i na njegovu izgradnju ukoliko zahvat bude utvrđen prihvatljivim za okoliš, kazao je Lebegner.

Lebegner: Studija utjecaja na okoliš je ključna

Dodao je i kako se prihvatljivost gradnje centra u Čerkezovcu ''utvrđuje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša''.

Istaknuto je i kako je u ovom slučaju ključna studija utjecaja na okoliš, a dobije li centar ''zeleno svjetlo'', planirana je gradnja, između ostaloga, novog objekta dugoročnog skladišta na 6330 četvornih metara u kojem je predviđeno skladištenje 1200 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško.

S druge strane, Lebegner se osvrnuo i na već prošle godine pokrenuto rušenje objekata bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac, planiranog novog mjesta za deponiranje radioaktivnog otpada.

- Uklonjeno je ukupno osam građevina od postojeće 32 i poravnat je plato. Uklanjanje građevina ne prejudicira da će doći do izgradnje Centra na Čerkezovcu, istaknuo je Lebegner u prezentaciji.

Pojasnio je i prednosti koje Općina Dvor dobiva na temelju lani u prosincu donesene Uredbe o visini naknade i načinu financiranja jedinica lokalne samouprave na čijem se području uspostavlja ili nalazi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Konkretno, istaknuto je kako je u ovoj godini riječ o isplati naknade od 1,68 milijuna eura što je, kako je istaknuto, više od 50 posto izvorno planiranih prihoda Općine Dvor, a predviđena je i isplata naknade Sisačko-moslavačkoj županiji od 4,72 milijuna eura. 

Arbutina: Jedina država koja prvo donosi političku odluku, a tek onda izradu studije utjecaja na okoliš

Načelnik općine Dvor Nikola Arbutina upozorio je kako je država već donijela ključne odluke za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

- Podsjetit ću da smo vjerojatno jedina država koja je prvo donosila političku odluku o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, a tek onda izradu studije utjecaja na okoliš koja treba dokazati je li lokacija Čerkezovac uopće prikladna za zbrinjavanje. Postavlja se pitanje što ako se dokaže da nije. Ima li država rezervnu varijantu?, kazao je Arbutina.

Naglasio je i kako je to pitanje postaje sve važnije jer je pitanje od iznimnog interesa i za susjedne države, a naročito za međunarodne stručnjake,

- Očekujem uključivanje stručnjaka iz cijele regije, posebno iz Bosne i Hercegovine, te da će se raspravljati snagom argumenata, a ne snagom politike kao do sada, kazao je Arbutina.

Vidan upozorio na netransparentnost projekta

Ekološki aktivist i predsjednik European Environmental Bureaua (EEB) Toni Vidan upozorio je, između ostaloga, na netransparentnost cijelog projekta odlaganja radioaktivnog otpada.

- Problematično je da se u javnosti prezentira kao da je sve riješeno i odlučeno, a još uopće nije javnosti predočen ključni dokument, odnosno studija utjecaja na okoliš koja je prvi korak u nekakvom planskom procesu za tako rizične objekte, kazao je Vidan.

Dodao je i kako, prema najavama, Vlada RH planira graditi nuklearnu elektranu u Hrvatskoj, te stoga se postavlja pitanje kuda će ići i taj otpad.

- Ovdje možda nije riječ samo o ograničenoj količini od pola niskog i srednje radioaktivnog otpada iz Krškog, nego možda i otpad neke buduće druge nuklearke treba negdje zbrinuti. Vjerujem da onda lokalna zajednica ima opravdani strah da će to sve završiti kod njih, kazao je Vidan.

U raspravi su sudjelovali i predsjednica Nuclear Transparency Watch Nadja Železnik i savjetnica u parlamentu Španjolske Maria del Mar Gonzalez-Baez, Predsjednik Udruge "Green Team Mario Crnković i novinar i aktivist Zorislav Antun Petrović. Skup je moderirao Aleksandar Milošević iz Srpskog narodnog vijeća (SNV).

U Čerkezovcu bi trebao završiti radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško, institucionalni otpad iz bolnica i tvrtki te otpad iz Instituta Ruđer Bošković. Bude li toga još, poručuju u općini Dvor - nepunih 1,7 milijuna eura za poticanje gospodarskog razvoja i poboljšanja kvalitete života stanovnika - neće biti dovoljno. Inače, uz općinu, novac je dobila i Sisačko - moslavačka županija - 4,7 milijuna eura.

Dok hrvatske institucije nastavljaju s pripremama projekta, najveće negodovanje više ne dolazi iz Dvora, nego iz susjedne Bosne i Hercegovine, gdje protivljenje odlagalištu radioaktivnog otpada ni nakon godina rasprava - ne jenjava.