DIP: Uspostava registra nezavisnih vijećnika bila bi višestruko korisna

Ključne institucije za nadzor financiranja političkih subjekata Državno izborno povjerenstvo (DIP) i Državni ured za reviziju suglasile su se u četvrtak da bi uspostava registra nezavisnih zastupnika i nezavisnih vijećnika bila višestruko korisna za sve dionike tog nadzora.

Službeni, jedinstveni registar po uzoru na Registar političkih stranaka, svim bi dionicima nadzora olakšao posao, kazala je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić na okruglom stolu koji je propitivao iskustva u primjeni Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Iako je zakon donijet prije četiri godine, spomenuti registar još nije zaživio, a to u praksi stvara brojne probleme i potencijalnu priliku da iz DIP-a prema DORH-u, odu pogrešne informacije, rekla je Fabijančić-Križanić.

Stoga je pozvala na "udruživanje snaga i uspostavu registra koji bi "punile" lokalne jedinice koje imaju najtočnije informacije o vijećnicima, mandatima, promjenama i sl.

Uspostavu registra podržala je i pomoćnica glavnog državnog revizora Sanja Martinko navodeći da je u 2021. bilo više od dvije tisuće nezavisnih vijećnika, za koje je Ured za reviziju podatke prikupljao iz različitih baza podataka.

- Od tada je bilo propisano da svaki subjekt nadzora svoja izvješća objavljuje bilo na svojoj mrežnoj stranici ili novinama. Kada bi došao rok za predaju izvješća, mogli ste vidjeti naše savjetnice koje danima sjede iznad kompjutera i traže gdje je tko i na kojoj stranici objavio svoje izvješće, je li ili nije. To su bile svakakve stranice iz inozemstva, a još k tome trebalo je pregledavati sve novine da nisu možda negdje objavili, a da mi to ne znamo jer nam ne bi dojavili. Dakle ovom novinom i aplikacijom je postignuto da svi predaju u informatičkom obliku DIP-u i da ono objavljuje na svojoj stranici na kojoj to svatko u svako doba može vidjeti, rekla je Ana Lovrin, potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva.

- Što se tiče Državnog ureda za reviziju mislimo da imamo dobar propis koji nam može pomoći u vrednovanju poslovanja političkih stranaka i drugih aktivnosti posebno ako govorimo o izbornoj promidžbi i referendumu, rekla je Neda Rogošić, zamjenica glavnog državnog revizora.

- Zakon iz 2019. je definitivno korak unaprijed. Moramo razumjeti okolnosti u kojima je donesen, a to je bilo nakon afere Fimi medija i crnih fondova kojima su se financirala kampanja HDZ-a. Naravno da ima još prostora za unapređenje da bi se trebale regulirati pretkampanje, a ne samo kampanje i da su krediti, pozajmice ispušteni iz zakona, a da su oni ipak važan instrument koji bi trebao biti dostupan svim građanima da vide tko zapravo kreditira kampanje, istaknula je Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica GONG-a.

- Pitanje financiranja vrlo je važno da demokratski proces ostane demokratski, a ne da se pretvori u jedan oblik plutokracije odnosno vladavine novca. Zato su u Zakonu postavljena ograničenja koliko su dopuštene pojedinačne donacije i mislim da je RH u tom dijelu napravila jako dobru stvar, rekao je Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva.