Okrugli stol: Onkološkim pacijentima omogućiti pravo na rad

U Hrvatskoj 70 osoba dnevno dobije dijagnozu raka, no osim teške bolesti, dodatni problem im je stigmatizacija na radnom mjestu i neprihvaćanje okoline te strah od gubitka posla zbog njihovog zdravstvenog stanje, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu u Hrvatskom saboru.

-Kada se ti ljudi nađu u teškom zdravstvenom problemu, nerijetko na svojim radnim mjestima ne nailaze na podršku i zaštitu sustava niti na zakonsku zaštitu. Nerijetko se događa da dobivaju otkaze ili po povratku na posao nemaju prilagođeno radno vrijeme, rekla je zastupnica Sabina Glasovac (SDP).

Borba protiv diskriminacije radnika na temelju zdravstvenog stanja i pomoć radnicima radi njihovog što bržeg i uspješnijeg povratka na posao bile su teme okruglog stola ''Zakoni krojeni za život: Prilagodba radnog zakonodavstva stvarnim potrebama onkoloških pacijenata'', u organizaciji zastupnice Glasovac.

- Rad osigurava egzistenciju i financijsku stabilnost, to je mjesto gdje se čovjek osjeća korisno, gdje osjeća ljudsko dostojanstvo. Kada im u najtežim trenucima života oduzmete pravo na rad, onda na to ne možemo zatvarati oči', poručila je.

Primjeri europskih zemalja u pružanju podrške onkološkim pacijentima

Specijalistica medicine rada na KBC-u Zagreb Bojana Knežević navela je primjere nekih europskih zemalja u pružanju podrške onkološkim pacijentima. Tako Rumunjska, primjerice, oboljelima od raka pokriva bolovanje u stopostotnom iznosu.

- U Nizozemskoj poslodavci imaju dvije godine obvezu plaćanja bolovanja svojim radnicima, zato su i motivirani da se aktivno uključe u njihov povratak na posao. Ujedinjeno Kraljevstvo ima aktivne sindikate čije službe za ljudske resurse imaju u svom sastavu psihologe i specijaliste medicine rada, svakome pristupaju individualno te intenzivno i multidisciplinarno rade na tome da se osoba što prije vrati na posao i da joj se prilagodi radno mjesto, navela je.

U Hrvatskoj je 46 posto pacijenata izjavilo da im nisu pružene nikakve prilagodbe na radnom mjestu nakon povratka na posao, rekla je Knežević pozivajući se na rezultate ankete provedene na uzorku od 110 osoba u sklopu jednog diplomskog rada. Na pitanje o produktivnosti, 62 posto anketiranih je izjavilo da im je ona tek neznatno smanjena, a 23 posto da nije primijetilo promjenu, dodala je Knežević.

'Ljudi su ponekad znali reći da se više boje gubitka posla nego ishoda dijagnoze'

Predsjednica udruge ''Nismo same'' Ivana Kalogjera kazala je da su im ljudi ponekad znali reći da se više boje gubitka posla nego ishoda svoje dijagnoze.

- U praksi se susrećemo s time da ljudi za preglede ili odlaske na terapiju koriste godišnji odmor kako ne bi uzimali bolovanje. Mislim da bi se u zakon mogla uvrstiti određena fleksibilnost, mogućnost da u godini postoje tri, pet ili koliko već dana za obavljanje pretraga. Strašan je osjećaj boriti se za život i golu egzistenciju, ističe Kalogjera.

Svoje iskustvo borbe s teškom dijagnozom podijelila je Ivana Ožvatić, koja radi kao čistačica u jednoj privatnoj poliklinici.

- Nakon dijagnoze, moja direktorica i njezin suprug rekli su mi da si uzmem par dana slobodno, da dođem sebi. No, meni je bilo lakše kad sam došla na posao jer sam bila okružena ljudima, mogla sam se opet smijati i na trenutak zaboraviti da sam bolesna, rekla je.

U poliklinici radi na temelju ugovora na određeno vrijeme. Ugovor joj istječe u kolovozu, a poslodavac joj ne planira dati novi ugovor.

- Tražila sam da radim šest ili barem četiri sata. Direktorica je odlučila pozvati moje radne kolege, svi zajedno smo sjeli i tu sam doživjela šok. Dvije radne kolegice su mi rekle da ja više nisam zdrava i ako ne mogu raditi sve što mogu one, onda im ja ne trebam. I sve to nakon što sam im uskakala i mijenjala ih kada su one išle na godišnji ili bolovanje, kazala je.

Sada joj predstoji potraga za novim poslom. ''Da li da kažem nekom novom poslodavcu da imam rak ili prešutim? Ako prešutim, kako ću mu objasniti to što svaki 28. dan moram u bolnicu na injekciju?, upitala je.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ustvrdila je da bi u interesu države i poslodavaca trebalo biti zadržati dobre radnike.

- Više nismo u situaciji da imamo prepuno, prezasićeno tržište rada, već manjak dobrih radnika. Voljela bih da su ljudi solidarni jedni s drugima, međutim nismo uvijek i nisu svi i tu dolazimo do zakonske razine, poručila je pučka pravobraniteljica.