17:03 / 25.12.2020.

Autor: Franka Jović Tonkli/Dnevnik/HRT/IMS/D.D.

Opasna alga guši livade posidonije u Jadranu

Foto: HRT/Dnevnik

Foto: HRT/Dnevnik

Foto: - / HRT

Znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo otkrili su da se u moru oko Dubrovnika proširila strana invazivna alga koja prekriva livade posidonije, zaštićene morske cvjetnice.
Uznemirujuće vijesti dolaze iz našeg podmorja. U moru oko Dubrovnika proširila se strana invazivna alga koja prekriva livade posidonije, zaštićene morske cvjetnice. Otkrili su to znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo istražujući, u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, strane vrste u Jadranskome moru.

➡️ Tuča na pazinskom području, crveno upozorenje Meteoalarma
➡️ Interaktivni adventski ‘Virtualni božićni prozori’ u Zagrebu
➡️ Znanstvenici vjeruju da su otkrili novu vrstu kita

Ovo je acrothamnion preissii (akrotamnion presi), sitna crvena alga, podrijetlom vjerojatno iz zapadne Australije. Raširena je u Indijskom oceanu. U Sredozemlju je već pola stoljeća, 12 godina poznata je i u našem moru, no odjednom se - raširila.

- Gotovo da nema stabalca posidonije u širem području Dubrovnika, između 5 i 20 metara dubine koje nije gusto zahvaćen ovom nitastom algom. Ona zapravo zagušuje sve što tamo živi, to područje je prebogato zavičajnim vrstama koje jednostavno na taj način, kad ih ova alga preraste, više ne mogu tamo živjeti, objašnjava dr. sc. Ante Žuljević iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.



Livade posidonije najvažniji su priobalni ekosustav u Sredozemnom moru. Stanište su 400 biljnih i 1000 životinjskih vrsta. U travkama se razmnožavaju, polažu jajašca i skrivaju: spužve, zvjezdače, brancini, pirke, škarpuni.

- To je jedan organizam koji je izuzetno važan. Prva stvar koja nam pada na pamet je proizvodnja kisika, znamo da 50% kisika dolazi upravo iz mora, a u ovom našem području ono značajno doprinosi proizvodni kisika, kaže dr. sc. Ivan Cvitković iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.

- Ova kao dlaka tanka alga guši sve pred sobom. Nažalost već 20 godina na cijelom Mediteranu ne postoje podaci ni istraživanja o njezinoj pogubnosti, zna se samo da se lako širi, dodaje.

- Jedan od scenarija je da će se alga i dalje širiti i doći će do drastičnog smanjenja biološke raznolikosti, pogotovo u naseljima posidonije. Činjenica je da smo mi algu pronašli već do razine Mljeta i pronašli smo je na kornatskim otocima, upozorava Žuljević.

Gusta staništa za sada su razvijena samo oko Dubrovnika, kao ovdje oko Lokruma. Postoji nada da će se, kao i neke druge strane vrste, povući kako je i došla. No sve je još velika nepoznanica. Biolozi je mogu samo nadzirati budući da je uklanjanje mikroskopske vrste poput ove - nemoguće.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!