Opasne klimatske promjene: Što čeka Hrvatsku?

Dan je planeta Zemlje, ove godine u znaku posljednjeg dramatičnog izvješća Svjetske meteorološke organizacije o klimi i promjenama koje se događaju zbog rekordnih razina stakleničkih plinova u atmosferi. O klimatskim promjenama i njihovim posljedicama Dnevniku govori klimatolog Ivan Güttler.

Prosječna temperatura našeg planeta u 2022. bila je za 1,15 stupnjeva Celzijevih viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, odnosno druge polovice 19. stoljeća, a proteklih osam godina bilo je najtoplije od početka mjerenja. Procjenjuje se da će ova ili sljedeća godina oboriti novi rekord u prosječnoj temperaturi.

Stručnjaci smatraju da se izravna posljedica globalnog zatopljenja, topljenje ledenjaka, više ne može zaustaviti. U posljednjih 50-ak godina ledenjaci su se otopili za gotovo 30 metara. Mora rastu dvostruko brže nego prije trideset godina, od kada su narasla za više od 10 centimetara. Suša, poplave i toplinski valovi pogađaju velike dijelove svijeta. Samo u Europi toplinski valovi odnijeli su prošle godine 15 tisuća života.

- Svjetska meteorološka organizacija, hrvatski meteorolozi i oni u drugim zemljama sustavno i godinama obavještavaju javnost o stanju klimatskog sustava. Potrebno je ubrzati tranziciju na zelenu energiju. Svijet se već zagrijao za 1,5 stupanj. Puno je posla pred nama, kazao je klimatolog Ivan Güttler.

U kojem roku možemo očekivati opasne posljedice?

Kao najopasnije posljedice klimatskih promjena naveo je porast broja toplinskih valova - prošle je godine u Europi u pet, šest navrata bilo vrlo visokih temperatura, deficit je oborina i porast požara otvorenog tipa. Napomenuo je da su se i neke nuklearke morale gasiti.

- One sporo puzaju - idu sporo, ali sustavne. Temperatura zraka nam svakih deset godina naraste za trećinu stupnja. More nam raste 3 do 4 milimetra svake godine, upozorio je Güttler.

Što čeka Hrvatsku?

Odogovarajući na pitanje koje promjene očekuju pojedine djelove Hrvatske kazao je kako temperatura Sredozemlja raste 25 posto brže nego u ostatku svijeta. Za Hrvatsku i sredozemni bazen je specifičnost - sve veći rizik od suša. Sjever Europe može očekivati veći rizik od oborina i poplava, a južni dio sve manje oborina. To može iznositi čak 10 do 15 posto manje oborina do kraja stoljeća, tvrdi klimatolog. 

Dodaje kako se ne vidi trend usporavanja klimatskih promjena. Razlog je to što moramo najprije smanjiti emisije stakleničkih plinova - i tek kad one dođu na 'neto nula', zaustavit će se rast plinova, a time i temperature. Pretpostavka je da se to može uraditi za 20 do 30 godina.

Složio se s konstatacijom da je energetsko ubrzanje prema 'zelenom' vidljivo - naročito u instaliranju solarnih kapaciteta.