Oporba: Donijeti zakon o podrijetlu imovine

Saborski zastupnici poduprli su zakonske dopune kojima se zakonodavstvo prilagođava uredbi EU-a o oduzimanju i zamrzavanju nezakonito stečene imovine, no oporba ističe kako se time ništa neće postići dok Hrvatska ne donese zakon o podrijetlu imovine.

➡️ Saborski zastupnici osudili napad na Markovu trgu, barikade nisu rješenje

- Mislim da se zakonom o međunarodnoj suradnji neće ništa postići ako ne budemo uveli zakon o podrijetlu imovine, rekao je Miro Bulj (Most) u raspravi o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Zakonske dopune Bulj je ocijenio šminkom sve dok kriminalci s opljačkanim novcem šetaju po državi.

Zakonske definicije nisu nikada bile bolje, a kriminala nikada više, ustvrdio je Ante Kujundžić (Most) nazivajući smiješnim implementiranje EU-ovih uredbi dok ne riješimo vlastito pravo. Da smo prije trebali urediti svoje kazneno, građansko i svako drugo pravo, misli i Marko Milanović Litre (Klub Hrvatskih suverenista), koji kaže kako je utjecaj politike na pravosuđe u Hrvatskoj opipljiv.

- Moramo regulirati ne samo suradnju s europskim pravosudnim sustavom, nego prvenstveno i osnovno vlastito hrvatsko pravosuđe jer je ono jedan od temelja ravnopravne države i povjerenja hrvatskih građana u sve nas, složio se Davor Dretar (DP).

- Ljudi dobivaju plikove kada razmišljaju o hrvatskom pravosuđu, rekao je Dretar.

Vesna Nađ (SDP) istaknula je da hrvatski kriminalci nimalo ne zaostaju po kreativnim načinima zamagljivanja nezakonito stečene imovine, ustvrdivši da hrvatsko pravosuđe vapi za reformom.

- Dok velika većina hrvatskih građana jedva preživljava u još jednoj krizi, predsjednik Uprave Janafa bježi od policije torbama natrpanim milijunima eura, kazala je.

Katarina Peović (RF) podsjetila je da je zakon o podrijetlu imovine ukinut još 1990. godine te upitala zašto se i domaćim zakonima ne potiče zamrzavanje i oduzimanje imovine.

- Dok ćemo pod prismotrom EU-a izvršavati obaveze, definirane ovim zakonom, ostvarujući ih prije svega u njihovu korist, a doma to ne činimo, kazala je Peović.

Vukovac upozorila: "Rad za opće dobro" izrican i za spolno iskorištavanje djeteta

Saborska zastupnica Ružica Vukovac (DP) zapitala se kako je moguće da je u prošloj godini "rad za opće dobro" izrican i za kaznena djela protiv spolnog iskorištavanja djeteta i to u 14 slučajeva.

- Kada se sazna za takva nedjela, naša javnost traži oštro kažnjavanje počinitelja, no naš pravosudni sustav nagrađuje počinitelje tih gnjusnih kaznenih djela radom za opće dobro, rekla je Vukovac u saborskoj raspravi o radu probacijske službe i radu zatvora i kaznionica u 2019.

Je li probacijom postignut željeni cilj?

Ivan Ćelić (HDZ) smatra da je probacijska služba, koja trenutno ima 14 ureda, u kratkom razdoblju napravila jako puno, ističe da se radi o poslovima visokog rizika, pa pita koliko se ulaže u sigurnosni aspekt?

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić izvijestio je da su osobe uključene u probaciju lani odradile 610 000 sati rada za opće dobro, zaprimljeno je 3825 novih predmeta, a završeno njih 3873.

Više zastupnika apostrofiralo je primjedbe pučke pravobraniteljice na uvjete u zatvorskom sustavu, spomenuvši slučaj mladića od 18 godina koji je prošle godine, zbog zdravstvenog stanja, iz zatvora prevezen u KB Split, gdje je umro.

BiH pretvorena u zatvor otvorenog tipa 

Mladić je očito imao mentalne probleme, a stavljen je u zatvor, nisam našao taj slučaj u Izvješću, kazao je Vili Matula (ZLB). Upitao je i kako je moguće da Hrvatska sebi dopušta da prostor BiH pretvara u zatvor otvorenog tipa. Nedopustivo, uvredljivo, dodao je.

Rada Borić (ZLB) kaže da zabrinjava nejednakost u pogodnostima za zatvorenike i zatvorenice, pita kako je moguće da opada obrazovanje u zatvorima?

Zastupnike zanima kada će se proširiti zatvorski kapaciteti i poboljšati uvjeti u njima, jer kako ističe Marija Jelkovac (HDZ) ponavlja se problem nedostatka adekvatnog prostora u zatvorima. Jelkovac ističe i kako treba posvetiti pozornost nasilju unutar samog zatvorskog sustava, ali i ljudima koji rade u sustavu, odgovarajuće ih nagraditi.

Državni tajnik Salapić je odgovorio da se stalno nastoje osigurati pravi uvjeti za boravak i rad u zatvorima, i to je  kontinuirani proces koji traži određeno vrijeme.

Unatrag 10-tak godina uvjeti u zatvorima poboljšani

HDZ-ov Dražen Bošnjaković, bivši ministar pravosuđa, kaže da uvjeti nisu svugdje jednaki; kaznionica u Glini ima novi dio sa sjajnim uvjetima, no ima i onih gdje treba puno napraviti. Ipak, uvjeti se unatrag 10-ak godina poboljšavaju, ocijenio je.

Najoštrija prema izvješćima bila je Dalija Orešković (SSIP). Oba izvješća ogledni su primjeri nebrige i neodgovornosti vlasti, u njima nema analize provedenih mjera, utvrđenih slabosti i prijedloga za unaprjeđenje, pa ih ne bi trebalo prihvatiti, smatra Orešković.

Kaznu zatvora lani je izdržavalo 4.217 zatvorenika što je povećanje od 33,36 posto u odnosu na godinu prije, na godinu prije, naveo je Salapić.

Najviše je zatvorenika s kaznama između jedne i tri godine, a najmanje onih sa dugotrajnim kaznama zatvora, od 30 do 40 godina. Prošle godine bilo je 30 pokušaja bijega, tri više nego pretprošle. Prihodi zatvorskog sustava lani su iznosili 531 milijun kuna, od čega 33 milijuna od prodaje roba i usluga zatvorenika, rashodi 535 milijuna kuna.