10:43 / 17.02.2022.

Autor: Hina/HRT

Oporba: Strategija poljoprivrede do 2030. je skup lijepih i modernih želja

Sabor

Sabor

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Oporbeni saborski zastupnici su u četvrtak su poručili da je Strategija poljoprivrede do 2030. "skup lijepih i modernih želja" upozorivši na nisku produktivnost u poljoprivrednoj proizvodnji, nedostatak samodostatnosti u proizvodnji hrane te veliki broj neobrađenih površina.


Za razliku od oporbe, vladajući su isticali kako se tom strategijom želi postići da poljoprivreda bude održiva i da proizvodnja hrane bude samodostatna te da se poveća njezina proizvodnja s usklađenim ekološkim i zdravstvenim standardima, obnovi ruralno gospodarstvo i sl.

Vučemilović: Ulazak u EU poljoprivrednike je dočekao nespremne

Vesna Vučemilović (HS) upozorila je da je glavna boljka hrvatske poljoprivredne proizvodnje niska produktivnost u odnosu na druge članice EU i to što nije samodostatna, a razlog tome vidi i u ratnim razaranjima, raspadu tržišta, raspadu kanala distribucije i sl.

Navela je i da je hrvatske poljoprivrednike ulazak u EU dočekao nespremne.

- Otvaranje tržišta nanijelo je završni udarac našoj poljoprivredi, a nažalost oporavka nema na vidiku", upozorila je. Navela je da mi sve više proizvodimo pšenice i kukuruza koje onda izvozimo, a uvozimo tjesteninu i smrznute pekarske proizvode koji se peku u stranim trgovačkim lancima.

I Katarina Peović (RF) izrazila je sumnju da će Strategija poljoprivrede osigurati da do 2030. godine Hrvatska postane samodostatna u onim kategorijama hrane koje uvozimo, a to su, kazala je, proizvodi sa višom dodatnom vrijednošću, dok smo samodostatni u onim ratarskim kulturama koje imaju nižu dodanu vrijednost.

Navevši da meso, mlijeko, jaja te hrana za životinje generiraju čak 46 posto deficita ocijenila je neprihvatljivim da se onda daju potpore velikim proizvođačima kojima se ne nameće da sirovine uzimaju od domaćeg proizvođača.

Romana Nikolić (NZ) smatra da ta strategija pruža puno nade i da je "skup lijepih, modernih, 'trendi' želja", ali dodala da će vrijeme pokazati hoće li se to i ostvariti. No, upozorila je, trenutna situacija pokazuje da je umjetno gnojivo poskupilo za 300 posto tako da će primjerice mali OPG-ovci koji su prije za to uložili 6000 kuna, sada morati uložiti 14.000, što je neisplativo.

Mišel Jakšić je rekao kako u SDP-u smatraju da ni ova strategija nije dovoljan iskorak i zaokret nego je samo "uljepšavanje stagnacije" koja, ako se nešto ne promijeni, poljoprivredu čeka i u narednih 10 godina.

Nikša Vukas (NZ) drži kako Strategija poljoprivrede kasni bar tri godine, njezini ciljevi su zastarjeli, a poljoprivreda nije na stupnju razvoja kada se komparira sa onime što piše u njoj.

Za razliku od njih, Marijana Petir (NZ) rekla je da je ta strategija ključan dokument za transformaciju hrvatske poljoprivrede i donosi niz pozitivnih mjera. Podsjetila je i da je država od početka korona krize interventno reagirala prema sektoru poljoprivrede sa 675 milijuna kuna kroz 13 mjera. Uz to, izrazila je zadovoljstvo što je vlada reagirala na nedavna poskupljenja goriva te je zamrznula cijene plavog dizela na 6,50 kuna, donijela paket financijske pomoći za poljoprivrednike u iznosu od 200 milijuna kuna te za ribare u iznosu od 50 milijuna kuna. Također, Vlada je za hranu i poljoprivredni repromaterijal smanjili PDV sa 13 na pet posto, dodala je.

Ivanović: Bez udruživanja poljoprivrednika nema napretka

Goran Ivanović (HDZ) rekao je da za bolju poljoprivredu u Hrvatskoj treba povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje, zbog klimatskih promjena ulagati u sustave navodnjavanja te raditi na udruživanju jer je samo 0,24 posto poljoprivrednika udruženo.

- Bez udruživanja nema napretka hrvatske poljoprivrede, ocijenio je. Smatra i kako poljoprivreda danas mora riješiti krucijalni problem - kako prijeći iz sirovinske baze u dodanu vrijednost. To se, poručio je, neće dogoditi preko noći.

Tijekom višesatne rasprave vladajući su isticali veliki potencijal poljoprivrede jer zemlja nije zatrovana pesticidima i herbicidima, važnost demografske obnove sela jačanjem mladih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, važnost financiranja projekata za mlade poljoprivrednike, a oporba je upozoravala na veliki broj neobrađenih površina, malu poljoprivrednu ekološku proizvodnju, propast poljoprivrede zbog iseljavanja stanovništva, probleme vezane uz uvozne lobije, nekontroliranje poticaja, da u Strategiji poljoprivrede nema ni riječi o ribarstvu i sl.


Oporba: Hrvatsko selo i poljoprivreda su devastirani

Sjednica Hrvatskog sabora na kojoj će se raspravljati o Strategiji poljoprivrede do 2030., krovnom dokumentu kojim se želi povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna godišnje, počela je zahtjevima za stanku i opomenama. Upozoravaju da je riječ o dokumentu bez vizije koji kasni godinama. Čak je 12 klubova zastupnika tražilo stanku prije nego što je resorna ministrica Marija Vučković išta rekla. Bili su to mahom oporbeni klubovi koji su stanku tražili kako bi poručili da će ova cjelodnevna rasprava biti besmislena, jer strategija je popis lijepih želja koje se neće ostvaritim, javila je Tatjana Munižaba u podnevnom Dnevniku HTV-a.

Sjednica je počela zahtjevom za stankom koju je u ime Kluba Mosta iznio Božo Petrov. Kaže da se u strategiji ništa nije promijenilo i da nema specifičnih mjera za Hrvatsku.

Siniša Hajduković je u ime Kluba socijaldemokrata zatražio stanku kako bi se raspravilo o ovom prijedlogu.

- Ako smo do sada sahranjivali poljoprivredu, sada ovom strategijom bacamo prvi grumen, ustvrdio je.

Ustvrdivši da je Strategija "samo mrtvo slovo na papiru i lista lijepih želja", stanku je zatražio i Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista).

- Riječ je o bezočnoj manipulaciji podacima i statistikom, rekla je Katarina Peović, zatraživši stanku u ime Kluba zastupnika Hrvatske seljačke stranke i Radničke fronte.

U ime Kluba zastupnika Centra i Građansko-liberalnog saveza Dalija Orešković zatražila je stanku i istaknula da je poljoprivredna proizvodnja pala, a da su sredstva koja se troše na različite subvencije narasla.

- Gdje je ta razlika, zašto su naša sela prazna? Tko se ovog dosjetio i koliko je plaćeno, upitala je.

U ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku Ružica Vukovac ukazala je na nelogičnost ovog dokumenta, koji nije povezan ni sa Zakonom o OPG-u, niti sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Rekla je da nema ni riječi o tome kako obnoviti devastirani stočni fond, kako ograničiti iznos potpora, o regulaciji tržišta, organiziranog otkupa poljoprivrednog proizvoda, zašto se sporo provode natječaji iz programa ruralnog razvoja, a upitna je i zelena tranzicija.

Emil Daus je u ime Kluba IDS-a zatražio stanku i istaknuo da nema sustavnog pristupa Strategije, a još više brine što se ne uvažavaju različitosti Hrvatske, jer krš, Istra, Dalmacija, nemaju plodnu zemlju kao Slavonija.

Stanku je zatražio i Klub zastupnika HDZ-a. Marijana Petir rekla je da se Strategija donosi nakon dugog iščekivanja od 20 godina.

- Plan je da do 2030. obujam poljoprivredne proizvodnje povećamo na 30 milijardi kuna godišnje, produktivnost rada za 60 posto, da se snažnije podrže mladi i mali poljoprivrednici, da se poveća broj svinja i goveda u domaćem uzgoju, sagradi 20 distributivnih centara za voće i povrće, pobrojala je zastupnica.

Damir Bajs
(Klub zastupnika Fokusa i nezavisnih zastupnika) rekao je da dokument nije dorađen. Pitanje je, kaže, ako su poljoprivrednici otišli, kako ćemo ih vratiti.

Stephen Nikola Bartulica
je u ime Kluba Domovinskog pokreta zatražio stanku i naveo da je veliki problem što "veliki igrači imao prednost pred malom Hrvatskom".

- Nemamo ljudi, fali nam stanovništvo u ruralnim krajevima, raskorak je između onoga što se želi i što je moguće, rekao je.

U ime Kluba SDP-a Martina Vlašić Iljkić zatražila je stanku jer je, kaže, nezamislivo kome je strategija namijenjena, istaknuvši da je hrvatski poljoprivrednik omalovažen, a strategija neprimjenjiva na hrvatske okolnosti.

- Hrvatska zaostaje za europskim zemljama, Ministarstvo poljoprivrede nikako da prijeđe na realizaciju, poručila je.

Vili Matula
zatražio je stanku u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Pratite prijenos sjednice Hrvatskog sabora:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!