Oporba iznijela niz zamjerki na Sporazum između EIB-a i RH

Saborska oporba iznijela je niz zamjerki na Vladin prijedlog da se potvrdi Sporazum o doprinosu između EIB-a i RH vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na Covid-19, problematizirajući i povlačenje sredstava iz EU fondova.

Hrvatski sabor, čiji su predsjednik i jedan potpredsjednik od jučer u samoizolaciji, nastavio je zasjedanje

➡️ Bačić: Jandroković i Reiner nemaju simptome koronavirusa, dobro se osjećaju

Saborska oporba iznijela je niz zamjerki na Vladin prijedlog da se potvrdi Sporazum o doprinosu između Europske investicijske banke (EIB) i Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na Covid-19, problematizirajući i povlačenje sredstava iz EU fondova.

Nisu ih dojmili argumenti da će se potvrdom spomenutog te Sporazuma o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika, dovršiti pristup Hrvatske EIB-ovom Paneuropskom jamstvenom fondu koji je dio paketa EU u sklopu odgovora na Covid-19 krizu, u iznosu od 540 milijardi eura.

- Jamstveni fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura te se formira kroz jamstva članica EU, a procijenjeni iznos dodatnih mobiliziranih ulaganja putem fonda je 200 milijardi eura. Sukladno udjelu u upisanom kapitalu EIB-a od 0,43 posto, maksimalna potencijalna obveza Hrvatske za trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura, naveo je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

Katarina Peović (ZLK) tvrdi da Hrvatska iz Junckerova plana teškog 300 milijardi eura nije izvukla ništa, pa je zanima je li metodologija povlačenja sada ista.

- Ne radi se o mehanizmu poput EU fondova, Hrvatska očekuje da će se za kvalitetne projekte novci i povući, odgovara Zrinušić.

Hrvoje Zekanović (HS) tvrdi da običnom građaninu, koji sluša Vladina predstavnika, ništa nije jasno, nitko ne razumije koliko će po predloženom zakonu Hrvatska morati ekstra uplatiti. 

- Za oba sporazuma, Hrvatska će morati uplatiti ili dati jamstva, maksimalno će biti izložena 106 milijuna eura, uzvraća Zrinušić.

- To znači potencijalno nove obveze od 106 milijuna eura ili 800 milijuna kuna, a koliko ćemo dobiti nitko ne zna, 'preveo' je Zekanović pa ustvrdio da od fondova Andreja Plenkovića koje najavljuje od ožujka nismo dobili ni kune.

- To što desnica tvrdi da se radi o puno novca koji treba uplatiti nema nikakva smisla, poručuje mu Peović i tvrdi da je jamstveni fond dizajniran da nas dodatno zadrži u lošoj poziciji, da nema razvojne perspektive.

- Čudno je da nekome tko se zauzima ta radnička prava nije mnogo 800 milijuna kuna, čudio se Zekanović.

- Domovinski pokret drži da bi ovakvim sporazumima trebalo posvetiti više pažnje, jer nas izlažu velikim financijskim obvezama na duži rok, a mehanizmi kontrole su vrlo slabi. Ima puno nedorečenih stvari, volio bih da se točno zna iznos koji ćemo uplaćivati,  a ne samo moguće potencijalne obveze, kaže Stijepo Bartulica i upozorava da poslovanje EIB nije besprijekorno, da i kod njih ima korupcijskih afera.

- EIB je i hrvatska banka, sukladno udjelu koji imamo, ističe Boris Lalovac (SDP) i tumači kako su sredstva koja se spominju isključivo namijenjena za likvidnost, odnosno, dodaje Marijana Puljak (Pametno) za pomoć poduzetnicima u Hrvatskoj.

'Mostovac' Miro Bulj (Most) tvrdi da  Hrvatska nedovoljno povlači iz EU, da je na njenom repu po razvijenosti, da nisu jasni kriteriji po kojima će se sredstva iz fonda dijeliti.  Hoće li to biti Slovenska 9 ili da bivši ministar otvori OPG, pa povlači novac, upitao je misleći na neke aktualne afere.

HDZ-ova Grozdana Perić demantira njegove tvrdnje, navodi da je Hrvatska ugovorila preko 102 posto sredstava, da je isplaćeno preko 40 posto sredstava koji su nominirani, a to je 400 posto više nego je napravljeno u mandatu prethodne vlade.

I Žarko Tušek (HDZ) poručuje da su tvrdnje koje Bulj iznosi obmane, da je relativno mali rizik izloženosti Hrvatske s obzirom na predložene sporazume.

Sabor o usklađivanju s pravilima EU-a

Zastupnici su ranije jutros podržali izmjene Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

- Za obične građane to su komplicirani pojmovi, izmjene se uglavnom tiču poslovnih subjekta, odnosno standardizacije platnih transakcija između velikih subjekata poput banaka, osiguravajućih društava i tržišta, rekao je Boris Lalovac (SDP).

Objasnio je kako Hrvatska pristupa europskom tržištu i tržištu kapitala pa sve transakcije njenih građana i poduzeća sa zemljama EU-a moraju imati određeni standard, a predložene izmjene idu za tim.

Izmjenama koje je predložila Vlada, hrvatsko se zakonodavstvo usklađuje s Direktivom (EU) 2019/879, s kojom sve države članice do kraja prosinca trebaju uskladiti svoje zakonodavstvo, kako bi se osiguralo ujednačeno razumijevanje pojmova "središnja druga ugovorna strana" i "sudionik".

Na tu činjenicu upućuje Josip Begonja (HDZ) i podsjeća kako imamo obvezu kontinuirano usklađivati svoje zakonodavstvo s pravom stečevinom EU-a.

Zvonimir Troskot (Most) kaže kako je predloženi zakon jedan od zakona koji će u Sabor dolaziti u okviru priprema za eurozonu, sa čim se Most ne slaže, jer naša ekonomija nije spremna za euro.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik akademik Željko Reiner od srijede su u samoizolaciji jer su bili u bliskom kontaktu s osobom kojoj je potvrđena zaraza koronavirusom, pa sjednicom predsjeda potpredsjednik Ante Sanader (HDZ).