Oporba: Mjere trebaju biti više socijalno osjetljive

Novi, peti Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena oporbeni zastupnici u petak su dočekali s kritikom, naglasivši da je Vlada pri donošenju mjera trebala biti više socijalno osjetljiva prema najugroženijim građanima.

Božo Petrov (Most) smatra da 50 eura, koje će kao "jednokratnu kap kiše" dobiti obitelj za jedno dijete, nije dovoljno kada se zna da su troškovi do sada zbog inflacije rasli više od 450 eura mjesečno. "Oni će dobiti 50 eura jednokratno i to su odnosi", poručio je.

Naveo je da je Vlada s pomoću dosadašnjih paketa pomoći podijelila milijardu eura, ali je i u posljednje dvije godine zaradila oko dvije milijarde eura zbog inflacije i "preko leđa" građana.

Smatra da premijer Andrej Plenković "nije u realitetu" jer, kako kaže, odavno nije osobno otišao u trgovinu. Stoga ga je pozvao da se prošeće do trgovine "gdje bi mu građani mogli dati par realnih i korisnih savjeta koje mu njegovi plaćeni savjetnici ne znaju dati".

Petrov smiješnim drži i ograničavanje cijena 30 proizvoda kako bi se uštedjelo 12,50 eura, a troškovi su rasli 450 eura tijekom dvije godine.

Čelnik Mosta smatra i da Vlada ima sredstava kako bi omogućila univerzalni fiksni dječji doplatak, da se najniže mirovine indeksiraju prema stopi inflacije te ima i prostora da smanji porez na dohodak kako bi poduzetnici mogli zaposlenicima dati veću plaću.

Benčić: Državni proračun najveći profiter inflacije

Sandra Benčić (Možemo!) ocijenila je da premijer jučer predstavljenim mjerama "lijepi flastere" s obzirom na to da je državni proračun najveći profiter inflacije.

- Kada Plenković to predstavlja kao da je on stvorio ta sredstva pa ih onda dijeli onome kome misli da treba, zapravo se radi o tome da se samo dio novca koji je državni proračun profitirao na račun inflacije, vraća onima koji su taj novac uplatili jer su im povećane cijene, navela je.

Upitala je zašto mjere nisu tako naciljane da u većoj mjeri pomognu onima koji imaju niži dohodak i viši stupanj inflacije, nego idu horizontalno prema svima, uključujući i one za umirovljenike.

Benčić je ocijenila da je u Hrvatskoj inflacija veća od prosjeka Europske unije iako je Vlada intervenirala zato što se nama inflacija "lijepi" na strukturne, sustavne probleme koje "HDZ namjerno i sustavno ne rješava 30 godina".

Smatra da je za sustavno smanjenje inflacije važno jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, izrada modela potrošačke košarice koju provodi Državni zavod za statistiku, ali i produžavanje zakona o dodatnom profitu na 2023. i najave i za 2024. godinu.     

Peović: Imamo regresivni porezni sustav koji preferira bogataše

Katarina Peović (Radnička fronta) rekla je da se odbijaju uhvatiti u raspravu u vezi s jučer predstavljenim mjerama u "maniri TV prodaje", dok istodobno, ministar Grlić Radman zarađuje dva milijuna eura i plaća na to porez od samo 12 posto.

- Navodna socijalna osjetljivost tih mjera i socijalna osjetljivost mini-reformiranog poreznog sustava apsolutno nije nikakva socijalna mjera i nije suprotstavljanje onome što svi ekonomski stručnjaci govore - da imamo vrlo regresivni porezni sustav koji preferira bogataše, a diskriminira siromahe, rekla je Peović.

Radnička fronta stoga predlaže da se oporezuju najbogatiji - uvođenjem poreza na netobogatstvo koji bi zahvatio imovinu oko jedan posto najbogatijih hrvatskih kućanstava ili njih 12 do 15 tisuća. Predlaže da vrijednosna granica od koje se počinje obračunavati porez na netobogatstvo bude 700.000 eura.

Čačić: Hrvatska i dalje druga najgora u EU-u

Vladine mjere, posebice ograničavanje cijena 30 osnovnih proizvoda, nisu se dojmile Reformista Radimira Čačića.

- Jasno je da odabran trenutak za taj igrokaz, poslije sezone, u njoj smo imali pojačanu potrošnju zbog turista, sada se svodimo na našu kupovnu moć, cijene moraju stati i djelomično se spuštati, kazao je, dodavši da to tržište regulira i bez Vlade.

Čačić kaže da je Hrvatska i nakon postojeća četiri i novog paketa mjera, druga najgora u EU-u, da su se, osim Slovačke, svi drugi uspješnije borili s inflacijom, znatnije i bolje pomogli svojim građanima. Ova je Vlada bila izrazito neuspješna, prosječna inflacija u eurozoni je 5,3, a naša 7,9, naveo je i naglasio da inflaciju najviše osjećaju umirovljenici.

- Najveći dio zemalja ima 13. mirovnu, Španjolska i Austrija i 14., rekao je i poručio da je vrijeme da to sada učini i naša Vlada.