Oporba kritizira rebalans, ne daje odgovore za razdoblje nakon lipnja
Objavljeno: 11. svibnja 2020., prije 289 dana
Autor: Dnevnik/IMS/HRT/V.K./B.V.M/T.V./Hina
PODIJELI
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: - / PIXSELL
Saborska je oporba iznijela brojne zamjerke na predloženi rebalans Državnoga proračuna, tvrdeći da to nije stvarni, nego 'fake' rebalans.
Dok se čeka odluka o izborima - u Saboru su se nastavila prepucavanja. Tijekom rasprave o rebalansu proračuna - oporba je kritizirala prijedlog govoreći da nam prijeti gospodarski kolaps. Vladajući, pak, smatraju da rebalans omogućuje fukncioniranje države tijekom krize.
"
- Rebalans je baždaren na 15. lipnja i ne daje odgovore što će biti iza toga. Tad istječe ključna mjera, a odnosi se na očuvanje radnih mjesta, upozorio je Branko Grčić (Klub SDP-a) upitavši što će biti s tih 500 tisuća radnih mjesta nakon 15. lipnja. Gdje je odluka da se ta mjera produžuje za tri mjeseca, gdje je novac kojim će se ta mjera financirati? Nema ga, rekao je. Grčić drži izglednim i da će dio od tih 500 tisuća ljudi završiti na Zavodu za zapošljavanje dok novac za naknade za nezaposlene nije predviđen u rebalansu.
Naveo je i kako su sve zemlje u okruženju osim za gospodarstvo imale i mjere za građane, te kako jedino potrošnja i potražnja mogu u kratkom roku zadržati kakvu takvu ekonomsku aktivnost.
Nikola Grmoja (Klub Mosta) kaže kako je iz rebalansa jasno da su izbori pred vratima budući da se proračunska potrošnja ne smanjuje a predviđen je ogroman pad proračunskih prihoda. Upozorava i na dolazeću galopirajuću nezaposlenost čije ćemo razmjere, tvrdi, vidjeti tek nakon isteka mjere za očuvanje radnih mjesta.
- Jedino o čemu vodite računa je vaš izborni rezultat, poručio je vladajućima koje je među ostalim prozvao i da štite banke jer nisu donijeli moratorij na kredite i kamate.
Grozdana Perić (Klub HDZ-a) odbacila je tezu da Vlada štiti određene djelatnosti. Svaka djelatnost važna - i poljoprivreda i turizam i financijske usluge, jer zapošljava ljude, istaknula je. Dodala je kako je rebalans posljedica koronakrize koja je srušila sve što je Vlada tri i pol godine gradila. Sve što smo radili tri i pol godine, da se dovede stanje financija u red, da se omogući i određeni rast, mali virus je srušio, kazala je.
I Ivan Lovrinović (Klub Živog zida i Promijenimo Hrvatsku) smatra kako će nakon 15. lipnja problemi biti puno veći i da su se zato vladajući odlučili za raspisivanje izbora. Već sada se ljudi boje, povećavaju štednju, ne žele trošiti, upozorio je navodeći primjer kako jučer u kafićima nije bilo puno ljudi.
Brojne zamjerke oporbe na predloženi rebalans proračuna
Zbog zacrtanih rokova za podnošenje amandmana, Hrvatski sabor radni je tjedan počeo dan prije nego obično raspravom o rebalansu ovogodišnjeg proračuna. Taj rebalans Vlada predlaže zbog oko 23 milijarde kuna manjeg prihoda koji je prouzročila koronakriza.
Ministar Zdravko Marić otkako je preuzeo tu funkciju, pred zastupnike je prvi put došao s rebalansom proračuna u prvoj polovici godine, što dovoljno govori o težini gospodarske situacije u državi, izvijestila je Tatjana Munižaba.
To je dokument u kojem smo izašli s ažuriranim makroekonomskim projekcijama za ovu i iduću godinu. Predviđen je pad BDP-a od 9,4%, ponovio je ministar financija Zdravko Marić. Sve sastavnice BDP-a, izuzev državne potrošnje su s negativnim znakom.
- Krenuvši od osobne potrošnje, koja obzirom na sve inpute koje uzimamo u pravilu kod takvih projekcija, dakle njezin predviđeni pad je 7%, pad investicija oko 9%, pad izvoza roba i usluga oko 30%. Mi smo u tim našim projekcijama predvidjeli, kao baznu pretpostavku stavili, pad broja noćenja stranih turista za oko 70%, rekao je Marić.
Na Marićevo izlaganje stiglo je 26 replika.
Miro Bulj (Most)pitao je Marića što su poduzeli za ljude koje su "potjerali van" u Irsku, Njemačku i koji šalju novac obiteljima. Koje su, pitao je, mjere za te ljude.
- Doznake su sastavni dio bilance plaćanja i nečega što je u ingenerenciji HNB-a. Na nama nije elaboriarati svaki detalj bilance plaćanja ali uzimamo u obzir prilikom planiranja, ali ti novci imaju imaju efekt na proračun i sastavni je dio planiranja, odgovorio je Marić.
Peđa Grbin (SDP) pitao je za male iznajmljivače, hoće li se njima obveze otpisati.
- Mislim da možemo zaključiti da je to najmanje oporezivi segment poreznog sustava i nećemo ga zanemariti, kriteriji su propisani i porezna uprava ih provodi, rekao je Marić.
Branko Grčić (SDP) prozvao je Marića da je izbjegao direktne odgovore na pitanja zastupnika.
- Koliko su HBOR i HAMAG do sada odobrile kredita, ne koliko prijava ima, zašto niste zabranili isplatu dobiti firmama koje su koristile potpore za očuvanje radnih mjesta, zašto niste omogućili da velikim firmama koje su uzele potpore, država uđe u suvlasništvo tih firmi, zašto ste rekli da su potpore komenzirane troškovima investicija, pitao je Grčić.
Ministar Marić rekao mu je da je očekivao direktno pitanje, a ne sublimaciju svih prethodnih.
- Ja ću svima podnijeti sve do kraja rasprave, jednostavno ne mogu baš u svakom trenutku ni raspolagati svim podacima. Dao sam ono izvješće, a to je po pitanju tih zahtjeva. Što se tiče HBOR-a to ćemo isto dati. Zašto nešto nismo, ili jesmo napravili, možemo elaborirati, ali naše je pravo, ali i obveza gledati u širim aspektima.
Oporba tvrdi i da kroz rebalans nije ozbiljno shvaćen sektor zdravstva i obrazovanja te da su sredstva za obnovu Zagreba višestruko manja od procijenjenih šteta od potresa.
- Jasno je da ovo nije stvarni, nego 'fake' rebalans proračuna, pravi ćemo imati nakon parlamentarnih izbora, rekao je Nikola Grmoja (Most), apostrofirajući podatak da se proračunska potrošnja ne smanjuje, unatoč padu proračunskih prihoda za oko 23 milijarde kuna.
SDP-ovi Željko Jovanović i Gordan Maras ističu kako u rebalansu nije dovoljno ozbiljno shvaćen sektor zdravstva, gdje su dospjeli dugovi blizu pet milijardi kuna, da je za obnovu Zagreba od potresa izdvojeno ispod sto milijuna kuna, što je, kaže Maras, 400 puta manje od "provizorno" procijenjene štete.
- Iznos od 141 milijun kuna je za intervencije koje će u kratkom roku omogućiti povrat građana čiji su domovi oštećeni, odgovara ministar i tumači kako je obnova višegodišnje pitanje kojem treba pristupiti sustavno.
Marić se ne slaže s tvrdnjama SDP-ove Sabine Glasovac da je Vlada odlučila 'nagraditi' učitelje i nastavnike time što im kroz rebalans uzima "apsolutno sve", osnovicu od četiri posto, božićnicu, čime će ih "dovesti na prosjački štap".
Nezadovoljan ministrovim odgovorom na njegov upit koliko će Hrvatska dobiti bespovratnih sredstava od EU, Hrvoje Zekanović (Suverenisti) tvrdi kako ćemo temeljem pomoći iz inozemstva nakon rebalansa dobiti 502 milijuna kuna manje nego se prvotno mislilo. Europske solidarnosti nema, poručuje zastupnik.
Vlada, koja se na rebalans odlučila suočena s velikim padom prihoda zbog krize izazvane koronavirusom, predlaže da se proračunski prihodi smanje za oko 23 milijarde kuna i iznose 122 milijarde, a da ukupni rashodi ostanu na prvotno planiranih 147, 3 milijardi kuna. Vladina je procjena da će BDP u ovoj godini pasti za 9,4 posto.
Najveći nominalni pad proračunskog iznosa rebalansom bilježe ministarstva mora i zaštite okoliša za 811 milijuna, odnosno 806 milijuna kuna. Znatno su smanjeni i iznosi za ministarstva znanosti te gospodarstva i regionalnog razvoja. Jedini dobitnici su ministarstva rada (kojem je iznos povećan za 4,75 milijardi) zdravstva (rast za 93,7 milijuna kuna) i poljoprivrede.
Nacionalna naknada za starije od 800 kuna
Sabor će ovaj tjedan raspraviti i Vladin prijedlog da se iduće godine uvede nacionalna naknada za starije osobe u iznosu od 800 kuna po korisniku. Takvu naknadu sljedeće bi godine trebalo dobiti gotovo 20 tisuća građana starijih od 65 godina koji za života nisu skupili 15 godina mirovinskog staža, žive neprekidno barem 20 godina u Hrvatskoj ili u kućanstvu gdje su prihodi po članu obitelji manji od 800 kuna mjesečno.
Sadašnji saziv Sabora, prema neslužbenim informacijama, broji posljednje radne tjedne, koji će biti posljednji, nitko ne želi službeno potvrditi. Za očekivati je da će, prije nego se raspusti, ovaj saziv donijeti zakon o obnovi Zagreba od potresa.
Zastupnici će ovaj tjedan raspraviti i o 15-ak zakona, a uobičajeno glasovanje petkom nije planirano.
HRT koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi Vam pružio bolje korisničko iskustvo o čemu više možete pročitati OVDJE. Ako ne želite dopustiti da HRT na vaše računalo upisuje kolačiće, možete to spriječiti postavkama Vašega internetskog preglednika.