17:04 / 01.12.2021.

Autor: T.V./HRT/Hina

Burna rasprava, učestale stanke i mnogobrojne replike

Burna rasprava, učestale stanke i mnogobrojne replike

Burna rasprava, učestale stanke i mnogobrojne replike

Foto: HTV / HRT

Jutros je počela i još traje saborska rasprava o prijedlogu državnog proračuna za sljedeću godinu. Predviđaju se prihodi veći od 164, a rashodi od gotovo 174 milijarde kuna. Dakle, proračunski deficit penje se iznad 9 milijardi kuna. Najveće povećanje rashoda vezano je uz potres, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav. Nakon dvije izazovne pandemijske godine proračun je usmjeren na jačanje konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta. Oporba pak smatra da izgleda "apsolutno nestvarno" i da ne pokazuje "transformativni smjer" za državu.

- Burna rasprava, učestale stanke i mnogobrojne replike obilježja su današnjeg saborskog dana koji još traje. Skori kraj još se ne nazire pa bi svjetlo u sabornici moglo svijetliti dugo u noć. Za raspravu je prijavljeno još oko 20 zastupnika što znači da bi rasprava, u najboljem slučaju, mogla trajati najmanje do 21 sat, javio je u središnjem Dnevniku novinar HTV-a Šime Vičević.

- No tu moramo dodati replike, prijave povrede Poslovnika i ostale alate kojima se zastupnici koriste tijekom zasjedanja. Rasprava o proračunu svake godine traje dugo, a ova će svakako biti obilježena i aktualnim temama - moglo se tako od pojedinih zastupnika čuti da je sve pomalo nalik na aktualno prijepodne. Dok je u vladajućim redovima prijedlog proračuna mahom izazvao pohvale - oporba ima primjedbe kada je riječ o financijama u nizu resora. Nije zadovoljna poreznom politikom ni provebom reformi pa tako najavljuje brojne amandmane. Lani ih je, primjerice, bilo više od 300. Izjašnjavanje o amandmanima najavljeno je za utorak, a o prijedlogu proračuna glasovat će se iduće srijede - točno za tjedan dana, javio je Vičević.

Oporba: Prijedlog proračuna za 2022. nije reformski

U saborskoj raspravi o Prijedlogu Državnog proračuna za 2022. oporbeni su zastupnici u srijedu ustvrdili kako je iz njega vidljiv izostanak reformi i da nema promjene smjera te upozorili da građani žive sve lošije, rastu cijene, smanjuje im se životni standard, a za to se ne nude rješenja.

Emil Daus (Klub IDS-a) ustvrdio je kako je prijedlog proračuna za iduću godinu identičan ovogodišnjem, a razliku vidi jedino u tome što se jedne godine proračunske rupe krpaju zaduženjima, a druge novcem iz europskih fondova, bez strateškog promišljanja samo kako bi se ostvarili kratkoročni ciljevi. Najavio je podnošenje 57 amandmana na predloženi proračun, sve u interesu hrvatskih građana.

Katarina Peović (klub HSU-Radnička fronta) ustvrdila je kako HDZ manipulira statističkim podacima tvrdeći kako imamo velik rast BDP-a, napomenuvši kako ga ima, primjerice ne naročito bogati Kongo. Upozorila je kako je BDP u Hrvatskoj rastao najsporije u proteklih devet godina u odnosu na zemlje u okruženju, a sada imamo najveći rast, jer smo bili u depresiji i imali najveći pad. U fazi smo hvatanja koraka, jer susjedne zemlje rastu brže, rekla je Peović.

Napomenula je kako je rast izvoza rezultat rasta turizma i da Hrvatska postaje monokulturna zemlja jer sve više ovisimo o prihodima od turizma, a s druge strane gasi se industrijska proizvodnja s viskom dodanom vrijednošću. Naglasila je kako prijedlog proračuna reflektira iskorak prema padu izdvajanja za zdravstvo te da nisu predviđena sredstva za Brodarski institut.

Zvane Brumnić (nezavisni) smatra kako bi zbog smanjenja proračuna Ministarstva zdravstva, resorni ministar trebao podnijeti ostavku, izrazivši iskrenu sumnju da su u postojećim uvjetima moguće i ostvarive tolike uštede kako bi se ono anuliralo.

Ivana Kekin (Možemo!) upozorila je da je u idućoj godini predviđeno 6,4 milijarde kuna manje za zdravstvo ocijenivši kako se radi o neumjerenom i neutemeljenom optimizmu kada se zna da pandemija neće samo tako nestati, da nisu obavljeni i odgođeni brojni preventivni pregledi i liječenja kroničnih bolesti, a dugovi bolnica stalno rastu. Upozorila je i na smanjenje sredstava Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja te da za osnivanje hitne helikopterske medicinske službe nisu ni predviđena.

Potporu prijedlogu proračuna najavio je Vladimir Bilek (klub nacionalnih manjina) istaknuvši kako je potrebno bolje iskoristiti sredstva EU fondova za izgradnju prometne infrastrukture, bolnica, dječjih vrtića. Pozdravio je povećanje sredstava namijenjenih za isplatu mirovina i izmjene zakona o roditeljskim potporama i rodiljnim naknadama budući smo suočeni s porastom cijena i padom kupovne moći.

Dario Hrebak (klub HSLS-reformisti) ocijenio je kako je proračun realan s obzirom na okolnosti nastale uslijed pandemije koronavirusa. Dodao je kako su velika očekivanja od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Potrebno je sanirati i reformirati zdravstvo i porezno rasteretiti poduzetništvo, poručio je Hrebak.

Oporba najavila da neće podržati proračun: Promašena porezna politika

Oporbeni saborski klubovi izrekli su u srijedu niz zamjerki na predloženi državni proračun za 2022., Vladu su prozvali za promašenu poreznu politiku, odgađanje strukturnih reformi, iseljavanje, te najavili da ga neće podržati.

- I dalje inzistiramo na promašenoj poreznoj politici, koja rasterećuje bogate, istaknuo je Peđa Grbin (SDP) koji za proračun kaže da nije realan i održiv, da ne jamči ni rast, ni razvoj. Da nije realan, ilustrira primjerom zdravstva čija se stavka, kaže, smanjuje za šest milijardi kuna. Je li pandemija završila, jesu li sanirani svi dugovi, pita se Grbin i konstatira kako se za avione našlo novca, ne i za lijekove i zdravlje.

Smanjenje rashoda za zdravstvo brine i Vesnu Vučemilović (HS).

Oprez kod smanjenja za zdravstvo

- Rashodi za zdravstvo smanjuju se za četiri milijarde kuna iduće godine i onda po dvije milijarde dvije iduće godine, malo više opreznosti na tim stavkama ne bi bilo loše kako nas već početkom iduće godine ne bi dočekao rebalans zbog viših rashoda u tom sustavu, kazala je zastupnica.

Damir Bakić (ZLB) primjećuje kako se kod zdravstva, na prihodnoj strani, pojavljuje prihod od HZZO na razini 8, 4 milijarde kuna, u prvom je rebalansu bio 9, 2 milijarde, u drugom, iz studenoga, 10, 3 milijarde. Teško je razumjeti toliko kolebanje u samo pet mjeseci, naglasio je.

Da su jedan-dva rebalansa izvjesni procjenjuje Grbin, ali i Domagoj Hajduković (Klub SD). Bit će potrebno barem dva rebalansa, kaže Hajduković i naglašava kako iz proračuna nije moguće iščitati programske smjernice i reformsku politiku Vlade. Proračun nije ni jasan, ni transparentan, rekao je.

Neprovođenje strukturnih reformi ima visoku cijenu, kaže Nikola Bartulica (DP), koji se pita kako je moguće da nam broj stanovnika pada, a javna potrošnja godinama raste i to ne samo zbog covid pandemije.

Naš gospodarski rast je premalen, prespor u odnosu na druge države, pa će ljudi opet biti prisiljeni iseljavati, istaknuo je zastupnik.

Iseljavanje je ključan problem

A upravo iseljavanje i korupciju, Zvonimir Troskot (Most) označava ključnim dugoročnim problemima Hrvatske. Od 2103. Hrvatska je izgubila preko 400 tisuća ljudi, nestalo je 10 posto svih učenika, naveo je. Brine ga što se o inflaciji uopće ne govori. Vladajućima i guverneru ispadaju bombončići iz usta, u njihovom balonu je sve lijepo, ustvrdio je.

Anka Mrak Taritaš (Glas) ističe da proračun ne djeluje kao korak dalje, kao putokaz u jasnu i planiranu budućnost Hrvatske. Iz njega se mora vidjeti kakva smo zemlja i kakva želimo biti, no čini mi se da smo ostali mala, neambiciozna zemlja, nema ideje kako bolje, više da se pomaknemo sa dna, ocijenila je.

Uz pandemiju i potrese zahtjevno je sastaviti proračun

Podršku proračunu najavljuju klubovi vladajuće koalicije.

- Uz nekoliko valova pandemije i potrese, itekako je bilo zahtjevno sastaviti proračun, kaže Grozdana Perić (HDZ) koja se osvrnula na oporbena upozorenja da je došlo do rast cijena i inflacije. To se moglo očekivati, jer se događalo i u svijetu, no već u 2022. očekuje se da će inflacija usporiti na 2, 2 posto, a u slijedećim razdobljima padati, rekla je.

Dragana Jeckov (SDSS) osvrnula se na najavljeno funkcionalno spajanje JLS, za što je predviđeno 100 milijuna kuna te upitala kako će se dobrovoljno spajanje odraziti na prava nacionalnih manjina? Dokidanjem, kako drugačije, ustvrdila je te poručila kako bi Vlada trebala osigurati da spajanje JLS ne utječe na stečena prava manjina.

Furio Radin (Klub manjina) kaže da je predloženi proračun "dovoljno socijalno osjetljiv", a da na području ljudskih prava uglavnom nema recesije. Mi smo i štedljivi, pa će talijanska nacionalna manjina do pristojne razine izgradit jednu školu, te jedan dječji vrtić, kazao je, primijetivši kako je za školu u izgradnji u Bujama predviđeno manje sredstva nego lani.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!